Biti star ili mlad nije pitanje godina, već način na koji vidimo svijet. Plava laguna, lider modernog hrvatskog turizma, držeći taj primat u kontinuitetu, obilježavajući prvih 50 godina razvoja i rasta, i danas je mlada jer svoju budućnost trasira daleko unaprijed, slijedi planove, osluškujući tržište, ali uvijek u dosluhu s okruženjem iz kojeg je ponikla i u koje je neraskidivo urasla. Dvije su kultne ličnosti usadile i slijedile osnovne razvojne principe te, danas sigurno najstabilnije i jedne od najačih hrvatskih turističkih kompanija, utemeljitelj, otac Plave Lagine Anton Nini Štifanić, koji je 1957. godine osnovao turističko-ugostiteljsko poduzeće Plava laguna-kamp hotel i 20 godina ga gradio i podizao s vrijednim sugrađanima i radnicima, te ?enio Radić, koji je ove godine obilježio 30 godina na čelu Plave lagune i koji je nastavio započeto djelo dovevši ga do poželjne razine. Plava laguna sa Štifanićem i Radićem preživjela je dvije države, tri vrste vlasništva i četiri vlasnika, da bi nakon svega bili još jači i uspješniji. Tvrtka koja je svoje zlatne godine bilježila izmeđi 1981. i 1985., kada je u sezoni ugošćavala 3,5 milijuna turista, preživjela je i rat ne otpustivši niti radnika i udomivši brojne izbjeglice, a prva je, već 1992. godine provela pretvorbu. 1993. godine donosi novi Plan razvoja uz osnovnu intenciju očuvanje identiteta, brigu o okolišu i obnovu dotrajalih objekata. 1995. godine počinje rekonstrukcija u koju se godišnje ulaže i sto i više milijuna kuna, a iste godine izlaze i na tržište dionica, domaće i strano, prvi izdaju komercijalne zapise i korporativne obveznice. Iz društvenog prelaze u državno vlasništvo, a onda kroz dvije faze u privatno. Novi većinski vlasnik hrvatska iseljenička obitelj Andronika Lukšića (sada pokojnog), visoko ocijenivši dotadašnje vođenje tvrtke, ne dira menažment, prihvaća njihove planove i nastavlja razvijati tvrtku na način kako je to još Štifanić zacrtao a Radić nastavio, kao turističku industriju širokog spektra ponude. Plavoj laguni 2001. pripojen je Lukšićev hotel Croatia u Cavtatu sa 5 zvjezdica, 980 kreveta i 300 radnika. Tržišni kapital Plave lagune danas je 370 milijuna eura, dugoročna zaduženost je neznatnih 25 milijuna kuna i ima izniman financijski potencijal za eksterno širenje (upravo su se javili na prednatječaj Brijuni Rivijere za ulaganja u bivše vojne objekte na jugozapadnoj istarskoj obali). Kapitalna ulaganja od 2005. do 2009. iznosit će 100 milijuna eura.

Kako je ovogodišnja turistička sezona na kraju, posljednji Lagunini objekti zatvaraju se prethodnog vikenda, a ostaje otvoren tijekom cijele godine jedino hotel Parentium, uglavnom su poznati i rezultati poslovanja u ovoj godini. U 8000 kreveta u hotelima, 1700 u apartmanima, te 12.400 mjesta u autokampovima Plava laguna će ostvariti 2,4 milijuna noćenja, 500 milijuna ukupnog prihoda ili 4 posto više nego prošle godine, 175 milijuna zarade prije oporezivanja, što je 12 posto više nego lani. Već pripremaju i novu investiciju, rekonstrukciju hotela Galeb uz podizanje kvalitete sa 2 na 4 zvjezdice. Inače, Plava laguna, slijedom teze o raznolikosti ponude radi pokrivanja svih emitivnih tržišta, danas u hotelima ima 980 postelja na razini pet zvjezdica, 1000 na razini 4 zvjezdice, 3800 sa 3 i hotelskih 2200 kreveta sa 2 zvjezdice. 1700 kreveta u apartmanima na razini je 4 zvjezdice, dok je 94 posto mjesta u kampovima na razini 4 zvjezdice. Uz 50. obljetnicu, koju su lagunaši obilježili proteklog vikenda, izrečene su brojne pohvale i menažmentu i vrijednim radnicima, a pristigle su i brojne nagrade, kao što je Zlatna kuna Hrvatske gospodarske komore, Plavi cvijet HTV i HGK, Posebno priznanje HTZ koje će biti uručeno na skorim Danima turizma u Cavtatu. Ove godine dionica Plave lagune proglašena je dionicom desetljeća nakon što je pet puta bila zlatna dionica godine. Nisu to samo prigodničarske nagrade i priznanja jer Plava laguna dobila ih je dosadašnjih godina 35 sa raznih strana i od raznih gospodarskih subjekata i asocijacija, domaćih i inozemnih, do turoperatora, koji dovode goste i gostiju samih. Ustanovljena je i turistička nagrada po osnivaču i prvom direktoru Plave lagune “Antun Štifanić” koje je također dobitnik Plava laguna. Vrlo upečatljive su nagrade koje svjedoče o kontinuiranoj brizi za okoliš pa tako, uz ostalo, Plava laguna na svojim plažama danas vije deset plavih zastava, tu su dvije nagrade Ministarstva okoliša za poseban doprinos zaštiti okoliša u području turizma, Zlatna koza TZ Istarske županije za postignuća u zaštiti okoliša i tako redom.

Monografija na 216 stranica

“Nemoguće je othrvati se racionalnom promišljanju o gotovo savršenim pretpostavkama koje su pogodovale nastajanju i razvijanju vizije Plave lagune kakva postoji danas. Spoj bogate prošlosti prožete obiljem kulturnog nasljeđa u savršenoj kompoziciji s prirodnim ljepotama Istre i Poreča u potpunosti pokazuje genezu nastanka turizma kao gospodarske djelatnosti na tom području i njegov razvojni put u koji je gotovo spontano utkana iskonska potreba za očuvanjem ravnoteže s prirodnim okruženjem”, citat je iz uvoda Đenija Radića u monografiji dr. Borisa Vukonjića o Plavoj laguni od njezina osnivanja do danas. Monografija ima devet poglavlja na 216 stranica i 194 fotografije, kroz što su prikazani svi važniji događaji vezani uz rast danas jednog od stupova hrvatskog turizma kako danas mnogi sagledavaju Plavu lagunu.