Sezona Nobelovih nagrada počinje u ponedjeljak u Stockholmu dodjelom nagrade za medicinu, a završava se idućeg ponedjeljka nagradom za ekonomiju. Američki znanstvenici koji su otkrili enzim koji je omogućio nova istraživanja u borbi protiv raka i starenja te Britanac čija su otkrića omogućila korištenje DNK kao neke vrsti otisaka prstiju su među mogućim dobitnicima Nobelove nagrade za medicinu. Amerikanci Elizabeth Blackburn, Carol W. Greider i Jack W. Szostak proteklih godina važe kao istaknuti kandidati u nagađanjima tko će dobiti Nobela za svoje otkriće enzima nazvanog telomeraza kojega, kako sugeriraju, upotrebljavaju stanice raka kako bi održale svoj nekontrolirani rast. Oni proučavaju da li lijekovi koji blokiraju taj enzim mogu suzbiti rak. Također vjeruju kako ovaj enzim ima određenu ulogu i u bolestima vezanim za starenje. Aleca Jeffreysa sa Sveučilišta Leicester stručnjaci također često pominju kao kandidata za Nobelovu nagradu. On je 1984. godine utvrdio da se uzorak DNK može povezati s osobom od koje je uzet što je odigralo ulogu u sudskim slučajevima u kojima je DNK kao dokaz oslobodio krivnje osobe već osuđene za ubojstvo. Što se tiče Nobelove nagrade na području znanosti, za fiziku u utorak i kemiju u srijedu, pitanje je hoće li Amerikanci odnijeti sve nagrade, kao i lani. Tko će dobiti Nobelovu nagradu za mir, jedinu koju, prema želji njezina utemeljitelja Alfreda Nobela, dodjeljuje Norveška, doznat će se u petak, 12. listopada, dok će se dan prije proglasiti dobitnik nagrade za književnost. Kao i uvijek, odbori za dodjelu šute uoči službenog proglašenja, a nema ni curenja podataka u glasilima. O Nobelovoj nagradi za mir službeno se doznaje tek da se natječu 181 osoba i organizacija. No neki spominju ime Ala Gorea, bivšeg američkog dopredsjednika i demokratskog kandidata na predsjedničkim izborima 2000., i kanadske Inuitkinje Sheile Watt-Cloutier kao moguće laureate te ugledne nagrade. Gore je svojom knjigom i dokumentarnim filmom “Istina koja uznemiruje” popularizirao prijetnju klimatskog zatopljenja, a Watt-Cloutier se istaknula u zaštiti Arktika. Laureatima će na prigodnoj svečanosti 10. prosinca švedski kralj uručiti zlatno odličje, diplomu i ček na 1,08 milijuna eura).
(H)
Prva nagrada dodjeljuje se za medicinu, a u tjedan dana podijelit će se nagrade u ostalim područjima
Sezona Nobelovih nagrada počinje u ponedjeljak u Stockholmu dodjelom nagrade za medicinu, a završava se idućeg ponedjeljka nagradom za ekonomiju. Američki znanstvenici koji su otkrili enzim koji je omogućio nova istraživanja u borbi protiv raka i starenja te Britanac čija su otkrića omogućila korištenje DNK kao neke vrsti otisaka prstiju su među mogućim dobitnicima Nobelove nagrade za medicinu. Amerikanci Elizabeth Blackburn, Carol W. Greider i Jack W. Szostak proteklih godina važe kao istaknuti kandidati u nagađanjima tko će dobiti Nobela za svoje otkriće enzima nazvanog telomeraza kojega, kako sugeriraju, upotrebljavaju stanice raka kako bi održale svoj nekontrolirani rast. Oni proučavaju da li lijekovi koji blokiraju taj enzim mogu suzbiti rak. Također vjeruju kako ovaj enzim ima određenu ulogu i u bolestima vezanim za starenje. Aleca Jeffreysa sa Sveučilišta Leicester stručnjaci također često pominju kao kandidata za Nobelovu nagradu. On je 1984. godine utvrdio da se uzorak DNK može povezati s osobom od koje je uzet što je odigralo ulogu u sudskim slučajevima u kojima je DNK kao dokaz oslobodio krivnje osobe već osuđene za ubojstvo. Što se tiče Nobelove nagrade na području znanosti, za fiziku u utorak i kemiju u srijedu, pitanje je hoće li Amerikanci odnijeti sve nagrade, kao i lani. Tko će dobiti Nobelovu nagradu za mir, jedinu koju, prema želji njezina utemeljitelja Alfreda Nobela, dodjeljuje Norveška, doznat će se u petak, 12. listopada, dok će se dan prije proglasiti dobitnik nagrade za književnost. Kao i uvijek, odbori za dodjelu šute uoči službenog proglašenja, a nema ni curenja podataka u glasilima. O Nobelovoj nagradi za mir službeno se doznaje tek da se natječu 181 osoba i organizacija. No neki spominju ime Ala Gorea, bivšeg američkog dopredsjednika i demokratskog kandidata na predsjedničkim izborima 2000., i kanadske Inuitkinje Sheile Watt-Cloutier kao moguće laureate te ugledne nagrade. Gore je svojom knjigom i dokumentarnim filmom “Istina koja uznemiruje” popularizirao prijetnju klimatskog zatopljenja, a Watt-Cloutier se istaknula u zaštiti Arktika. Laureatima će na prigodnoj svečanosti 10. prosinca švedski kralj uručiti zlatno odličje, diplomu i ček na 1,08 milijuna eura).
(H)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu