Otkaz u Hrvatskoj češće iniciraju radnici nego poslodavci, a visina plaće pri tom im nije glavni razlog za davanje otkaza poslodavcu. Do takvog neobičnog zaključka došao je web portal MojPosao, a na temelju istraživanja o razlozima za otkaze koje je provedeno potkraj siječnja ove godine na uzorku od 1284 ispitanika. Od njih 66 posto otkaz je dalo barem jednom, a nedostatak prilika za profesionalni razvoj bio im je glavni povod za davanje otkaza, dok je premala plaća na trećem mjestu nakon nemogućnosti napredovanja. Kako se navodi u pojašnjenju istraživanja, ti se podaci podudaraju s nedavnim istraživanjem portala MojPosao o zadovoljstvu poslom, a prema kojem je plaća nije bila istaknuta kao najvažniji element nezadovoljstva poslom, već upravo mogućnost osobnog razvoja i razvoja kompetencija, te osjećaj ostvarenja svojih potencijala.

Otkaz nije rizičan
Najnovije istraživanje pokazalo je i da je pri davanju otkaza 62 posto zaposlenika već imalo dogovoren prelazak na novi posao. Samo 2 posto ih se, pak, nije nakon otkaza poslodavcu uspjelo snaći i ponovno zaposliti, dok se od onih koji u trenutku otkaza nisu imali osiguran novi posao njih 27 posto zaposlilo vrlo brzo nakon otkaza, a 10 posto posao je našlo nakon podužeg čekanja. Potonji podaci analitičare portala MojPosao naveli su na zaključak kako davanje otkaza zapravo i nije tako rizičan potez koliko se ponekad smatra. Razlog više za takav stav je i podatak da je u skupini onih ispitanika koji su dali otkaz, a imali su unaprijed dogovoren posao, njih 70 posto uspjelo dobiti bolju plaću. Preostalih 30 posto prešlo je na jednako ili lošije plaćeno novo radno mjesto, pri čemu je 9 posto njih prešlo na manji iznos plaće. No takvi su se radnici na otkaz odlučili uglavnom radi nemogućnosti napredovanja u karijeri, odnosno nedovoljno prilika za profesionalni razvoj i zbog nedovoljnog priznanja za svoj rad. Istraživanje je pokazalo i da su radnici koji u trenutku otkaza nisu imali osiguran novi posao, ali su ga potom ipak našli, uspjeli u najvećem broju slučajeva, 59 posto, naći bolje plaćen posao od onoga koji su dobrovoljno napustili. Tek 11 posto bilo je u situaciji prihvatiti slabije plaćen posao.

Žene odlaze zbog dosade
Zanimljivo je i da muškarci i žene ne daju otkaze iz istih motiva; žene, naime, češće nego muškarci posežu za otkazom poslodavcu zbog nezadovoljstva ukazanim prilikama za profesionalni razvoj, nemogućnosti napredovanja u karijeri, te previše radnih sati i dosade, a muškarci će se prije nego žene odlučiti za otkaz zbog premale plaće, nedovoljnog priznanja za rad, lošeg odnosa s nadređenima ili nedovoljne samostalnosti u obavljanju posla. Na upit jesu li požalili zbog davanja otkaza, 61 posto ispitanika odgovorilo je niječno, 34 posto nije požalilo jer im je “pao kamen sa srca”, dok je tek 5 posto naknadno ipak nezadovoljno tim svojim potezom. Za poslodavce je potencijalno zanimljiv i podatak da čak 64 posto ispitanika razmišlja o davanju otkaza svom poslovacu!
Ksenija Rukavina

Tehnološki višak, razlog poslodavca

Otkaz od poslodavca, prema rezultatima istraživanja, najčešće se dobiva kao tehnološki višak (41 posto), zbog neslaganja s politikom ili praksom poslovanja tvrtke (18 posto), jer se nadređeni bojao uspješnosti zaposlenika (11 posto), te odbijanja izvršavanja nekih radnih zadataka koji nisu bili u opisu njihova radnog mjesta (7 posto). Ostali su ispitanici kao razloge otkaza kojeg im je dao poslodavac naveli nepotizam, svoju preambicioznost koja se nije tražila na tom poslu, promjenu vlasničke strukture u tvrtki, stečaj, trudnoću i slično. Otkaz je od poslodavca tijekom svoje karijere, inače, primila četvrtina ispitanika.