Jedina hrvatska tvrtka specijalizirana za rušenje, vinkovački Eurco d.d., prodaje svoj vlasnički udjel u tvrtki Kunis d.d. za poljoprivrednu proizvodnju iz Bošnjaka. Pred potencijalnim kupcima, a putem natječaja, našle su se sve dionice koje Vinkovčani posjeduju u ovoj tvrtki poznatoj po proizvodnji kunića. Riječ je o 9060 dionica, svaka je nominalne vrijednosti od po 4000 kuna, odnosno ukupne vrijednosti 36,24 milijuna kuna, a što je 50 posto Eurcova vlasništva u Kunisu. Druga polovica Kunisa i dalje pripada također vinkovačkoj tvrtki, Veko d.o.o., koja je zajedno s Eurcom, u stečajnom postupku otkupila imovinu stečajnih dužnika Contractora d.o.o. i Ziba d.o.o. iz Županje, potom osnovala današnji Kunis sredinom 2002. godine i nakon stanke od tri godine u njemu obnovila uzgoj kunića i proizvodnju mesa od kunića. “Uzgoj kunića nije naš core biznis. U Kunis smo ulagali posljednjih pet godina, a sada tražimo strateškog partnera koji će taj posao preuzeti i nastaviti. Čak 98 posto Kunisove proizvodnje plasira se na inozemno tržište. Postali smo preveliki za domaće, ali smo i dalje premali za strano tržište. Potencijalnih partnera, odnosno zainteresiranih kupaca ima. Bilo bi dobro kada bi Kunis preuzeo netko tko ima distributivni lanac ili da je kupac iz inozemstva”, objašnjava Željko Marić, direktor Eurca d.d. koji pretpostavlja kako bi se čitava priča o prodaji mogla završiti do kraja ove godine. Proizvodni pogoni Kunisa koji su sagrađeni još 1995. godine smješteni su u Bošnjacima, a sastoje se od reprodukcijskog centra, najvećeg takve vrste u Hrvatskoj u kojemu se proizvode ženske i muške roditeljske linije, a koje u daljnjem procesu služe za proizvodnju kunića za tov, te farme za uzgoj kunića sa sedam objekata kao i klaonice. Sadašnji kapacitet farme, koja se zbog svojega uređenja naziva još i “hotelom za kuniće”, iznosi oko 800.000 komada godišnje, ali je planirano njezino povećanje na 1,2 milijuna komada kunića. Takvo proširenje moguće je, kako objašnjavaju na Kunisovim službenim web stranicama, stavljanjem u funkciju neiskorištenih postojećih objekata koji se uz minimalne dorade mogu podrediti proizvodnji ili izgraditi novi objekti na neiskorištenom dijelu zemlje, kao i postaviti oprema za otvoreni uzgoj kunića. Sam reprocentar, kako tumači Marić, na sebe bi mogao vezati još oko 250 malih gospodarstava, odnosno kooperanata. Klaonica je sagrađena prema Pravilniku za izvozne objekte u Hrvatskoj i registrirana je pod izvoznim brojem 201. Još od 1998. godine uveden je i sustav kontrole i zaštite od kontaminacije proizvoda prema koncepciji HACCP, a redovitu kontrolu nad stanjem u klaonici obavlja Veterinarski zavod iz Vinkovaca. Pod proizvodnom markom bošnjačkoga Kunisa na tržište se plasiraju kuneći bataci, kotleti, prsa i plećke, leđa, jetra te kuneće salame, kao i cijeli kunići. Proizvodi se distribuiraju po velikim trgovačkim lancima diljem Hrvatske.