Nakon dvodnevne burne rasprave, koja je protekla u znaku incidenata, na sjednici Skupštine Srbije za guvernera NBS izabran je Radovan Jelašić, koji se i dosad nalazio na toj funkciji. Jelašić je izabran na razdoblje od pet godina. Do njegova izbora, iako mu postojeći mandat nije istekao, došlo je na temelju Ustavnog zakona koji određuje da se poslije donošenja novog Ustava obave izbori u najvišim državnim institucijama. Jelašićev izbor osporavala je opozicija povezujući pojedine afere za njegovo ime. Riječ je o pokušaju podmićivanja njegova viceguvernera te dvojbe da je prilikom kupnje kuće na Dedinju platio znatno manji porez na promet umanjujući njezinu vrijednost. Jelašiću se zamjera i na vođenju monetarne politike, koja je ocijenjena veoma skupom. Jelašića okrivljuju da vođenjem restriktivne monetarne politike i tečaja dinara nanosi štetu domaćem gospodarstvu tako što ga čini nekonkuretnim na inozemnom tržištu, a na domaćem izlaže obvezama da plaća visoke kamate na zajmove banaka. Guverner objašanjava da je monetarna politika restriktivna kako bi se održao rast inflacije u predviđenim okvirima (do 6,5 posto), okrivljujući financijsku vlast da je tu projekciju ugrozila, pa se predviđa kako će ovogodišnja inflacija, u najboljem slučaju, iznositi 8,5 posto. Svojedobno je Božidar Đelić, potpredsjednik vlade najavio promjenu monetarne politike zamjerajući Jelašiću da je održavanje vrijednosti dinara stajalo više od 400 milijuna eura. Iz te kritike se naslućivalo kako koalicijska vlast neće podržati ponovni izbor Jelašića, ali su na prijetnju G-17 plus da će izići iz koalicijske vlade ako Jelašić ne bude i dalje guverner ostali koalicijski partneri popustili. Prilikom parlamentarne rasprave u obranu Jelašića stali su samo poslanici iz G 17 plus, kojoj je Jelašić pripadao prije nego je postao guvernerom. Da bi se ograničila ovlašćenja guvenera, u pripremi je novi zakon o NBS koji daje znatno veću ulogu Savjetu guvernera u vođenju monetarne politike, odnosno guverner će za svoje odluke morati dobiti suglasnost Savjeta. Radovan Jelašić rođen je 1968. u Baji u Mađarskoj. Diplomirao je 1992. godine na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i magistrirao financije 1995. godine na Sveučilištu Ilinois u Chicagu. Bankarsku karijeru počeo u Deutche banku u Frankfurtu, a 1999. godine prelazi u kompaniju McKinsey gdje je radio na projektima u bankarskom sektoru. U Srbiju je došao 2000. godine poslije događanja 5. listopada, kada je srušen režim Slobodana Miloševića.