Po drugi put ove godine sindikalci iz zagrebačke tvrtke RIZ Odašiljači prosvjedom pokušavaju od Državnog odvjetništva dobiti konačan odgovor hoće li njihova tvrtka doći u posjed 17 milijuna američkih dolara iz sukcesijske mase, oko kojih se već dvije godine tvrtka spori s državom. Riječ je o sredstvima koja visinom nadilaze i sam temeljni kapital tvrtke, a koja kod pretvorbe nisu bila unesena u temeljni kapital zbog neizvijesnosti naplate. Riječ je o sredstvima RIZ-a koja su bila deponirana na deviznim računima u Narodnoj banci Jugoslavije, a vezanim uz poslove RIZ-a u Iraku i Libiji još za vrijeme bivše države. Zbog neizvijesnosti naplate sredstva nisu procijenjena kod pretvorbe. Uprava i zaposlenici, koji su i privatizirali tvrtku, svim sredstvima pokušavaju dokazati da je kroz sukcesiju pitanje njihovih sredstava riješeno, te da su sredstva doznačena Hrvatskoj narodnoj banci, a potom dalje Ministarstvu financija. Pozivajući se na primjere Kraša i Varteksa, kojima je država imovinu u bivšim republikama naknadno unijela u temeljni kapital i povećala svoj udjel, tako i zaposlenici i uprava RIZ Odašiljača sada traže da se isto učini s potraživanjima RIZ-a koja su, kako tvrde, riješena kroz proces sukcesije. Kako se Fond za privatizaciju, kojem su se RIZ-ovci najprije obratili, nisu susreli s takvim slučajem, to su lopticu prebacili na Državno odvjetništvo koje je trebalo dati pravno mišljenje imaju li utemeljenja zahtjevi i ima li mogućnosti za realizaciju transakcije. Državno odvjetništvo još je u lipnju prošle godine, međutim, zauzelo negativan stav prema zahtjevu RIZ-a, zbog čega su reagirali sindikati, tražeći da pozitivno rješenje, a za što utemeljenje nalaze i u elaboratu za pretvorbu društva, te u nalazu državne revizije o provedbi pretvorbe u RIZ-u. No, upravo u elaboratu Državno odvjetništvo ne nalazi pravnog utemeljenja, tvrdeći da potraživanje ne može biti dio tehnološke cjeline, te nije moguće obnoviti postupak pretvorbe.

Osim toga, navode i kako se sam RIZ odrekao tog potraživanja otpisavši ga 1992. i isknjiživši iz poslovnih knjiga. Kako se proces prilično otegnuo, u međuvremenu su se, pripovijeda RIZ-ov sindikalac Safet Čučuk, pojavili i tajnoviti konzultanti iz Kanade, točnije utjerivači dugova koji navodno u kooperaciji s predsjednikom Uprave i najvećim dioničarom Darkom Cvjetkom pokušavaju, uz proviziju od 30 posto, sredstva naplatiti od hrvatske države. Zaposlenici se protive nastojanju direktora Cvjetka da sredstva, umanjena za proviziju, RIZ-u doznače kao prihod, umjesto da njime poveća temeljni kapital. Stoga traže da Fond za privatizaciju dokapitalizira tvrtku, a potom u privatizaciji novog dioničkog paketa, koje će činiti 67 posto temeljnog kapitala, uključi zaposlenike. Sumnjaju i da je Cvjetko u sprezi s Državnim odvjetništvom, obzirom da je njegova supruga glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću bila zamjenica. U međuvremenu su i poslovni rezultati, koji su od početka privatizacije bili stabilni postali negativni, za što Čučuk proziva Cvjetka tvrdeći da namjerno iskazuje gubitak. Tvrtka je i na meti preuzimanja, obzirom na atraktivnu lokaciju u Maksimiru. Osim pred Državnim odvjetništvom, RIZ-ovi zaposlenici su prosvjedovali i pred Fodnom za privatizaciju. No, kako je Fond nakon Maestra nastavio šutjeti o slučaju, RIZ-ovi radnici prosvjedovali su pred zgradom dok ih nije žurno primio predsjednik Grga Ivezić i potpredsjednik Vlade Damir Polančec, koji im je obećao rješenje i raspravu o toj temi na sjednici Upravnog odbora. Međutim, od njega im nije bilo moguće dobiti informacije, zbog čega su sindikalci odlučili nastaviti s prosvjedom.