Državni transporter prirodnog plina, tvrtka Plinacro, ponovno je “ubačen” u Adria LNG konzorcij, urgiranjem Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, doznajemo iz visokorangiranih izvora u tome ministarstvu. Iako to još nije službeno jer se čeka odgovor Ine, Plinacro će imati jedan posto u ukupnom vlasništvu konzorcija, Ina će pak umjesto dosadašnjih 15 imati 14 posto, a HEP zadržati dosadašnjih 10 posto. Zašto je slagalica odredila da se Plinacro ubaci na “štetu” Ine, iz Ministarstva doznajemo da je razlog taj da tvrtka koja želi imati svog predstavnika u Adria LNG konzorciju, prema internom dogovoru sudionika, mora imati minimalno 10 posto ukupnog udjela u vlasništvu. Stoga se HEP nije smjelo dirati jer bi njegovih devet posto Hrvatsku stajalo čovjeka manje u Upravnom odboru konzorcija, dok na ovaj način i dalje imamo dvojicu domaćih zastupnika u međunarodnom konzorciju, dok Ina gubi najmanje što je mogla izgubiti – tek jedan posto.

Tranzit plina
Plinacro pak, s tim jednim jedinim postotkom postaje punopravni član konzorcija i gradit će i održavati sustav eksploatacije ukapljenog prirodnog plina kroz svoje cjevovode diljem Hrvatske. Treba podsjetiti da Plinacro s Radoševićem na čelu nije prekoračio ni jedan rok svršetka gradnje bilo kojeg zadanog plinovodnog sustava, pa premijer čvrsto vjeruje kako će i do profunkcioniranja rada LNG terminala, zakazanog za 2012. godinu, Plinacro sagraditi i visokotlačni te sve niskotlačne plinovodne sustave po Dalmaciji. Tako bi Plinacro za dolazak prirodnog plina do navedene godine trebao pripremiti sve veće gradove južne Hrvatske uključujući Split, dok će daljnji jug do Dubrovnika Plinacro graditi u posljednjoj fazi gradnje plinovodnih sustava Hrvatske. Plinacrov stav o LNG-terminalu, doznajemo iz te tvrtke, od početka je nepromijenjen. Podržavaju projekt jer bi se dodatnim količinama prirodnog plina s LNG terminala omogućila diverzifikacija dobave i lakše bi se uravnotežio sustav u trenutcima smanjenih isporuka iz postojećeg dobavnog pravca.
– Poseban Plinacrov interes, kao operatera transportnog sustava u RH, za sudjelovanjem u projektu je i u pružanju dodatne usluge transporta i tranzita prirodnog plina iz LNG-terminala do plinskih transportnih sustava susjednih zemalja – kazuju nam u toj kompaniji.

Gospodarska korist
Budući da Plinacro – drže – ima zadaću razvoja, izgradnje i modernizacije plinskog transportnog sustava Hrvatske, logično je da bude liderom za dizajniranje i izgradnju potrebnih tranzitno-transportnih kapaciteta s LNG terminala do susjednih interkonekcija i ciljanih tržišta. Tim sudjelovanjem u poslovima transporta i tranzita ostvarila bi se značajna gospodarska korist ne samo za Plinacro nego prije svega za hrvatske potrošače plina. Ipak, u Plinacrou naglašavaju da nakon usuglašenog teksta Memoranduma o razumijevanju nemaju spoznaja o daljnjim pregovorima i dodatno postignutim dogovorima. Navode da o svim ovim i sličnim pitanjima s predstavnicima Konzorcija pregovore vodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te drže da je još uvijek prerano govoriti konkretno o visini udjela koji će imati Plinacro. Ipak, čini se da je stvar riješena.

Gradnja eksploatacijskih cijevi

Ako Plinacro ne bi bio uključen u konzorcij, drže u resornom ministarstvu, ekploatacijske cijevi mogla bi graditi bilo koja strana tvrtka ili tvrtka kći kompanija uključenih u konzorcij. A to su, podsjetimo, redom veličine: njemački E.on, austrijski OMV, Ina, RWE Transgas, HEP, slovenski Geoplin i konačno Plinacro. Kako su nabrojane, toliki će udjel kompanija u konzorciju i biti. Najnoviji je poredak naime, slijedeći: E.on. 22 %, Total 20 %, OMV 20 %, Ina 14 %, RWE Transgas 12 %, HEP 10 %, Geoplin 1 % te Plinacro 1 %.