Premda su trendovi na tržištu rada sve pozitivniji – nezaposlenost i zaposlenost su na najvišim razinama u posljednjih desetak godina, još uvijek Hrvatska zaostaje za većinom europskih zemalja. Samo Poljska i Malta imaju nižu stopu zaposlenosti od Hrvatske, odnosno udio zaposlenih u ukupnom stanovništvu, dok više stope nezaposlenosti imaju tek Poljska i Slovačka, a po stopi aktivnosti Hrvatska je bolja samo od Malte, Mađarske i – Italije.

Obrazovna struktura
Analitičari Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u najnovijem su Analitičkom biltenu usporedili podatke s tržišta rada u Hrvatskoj i članicama Europske unije za prošlu godinu, iz kojih je vidljivo da je hrvatska stopa zaposlenosti od 55,6 posto ispod europskog prosjeka od 64,6 posto. Najviše zaposlenih u Uniji, pak, imale su sjeverne zemlje Danska, Nizozemska i Švedska, dok analitičari HZZ-a ocjenjuju da je hrvatsko zaostajanje nešto niže u usporedbi s novim članicama Unije. Podaci su zanimljivi gleda li se obazovna struktura, budući da je Hrvatska po stopi zaposlenosti visokoobrazovanih osoba (88,8 posto) čak iznad prosjeka članica EU (88,4 posto). Zaostaje za prosjekom EU pak u stopi zaposlenosti među radnom snagom sa završenom osnovnom i srednjom školom. Stopa zaposlenosti osoba s osnovnim obrazovanjem u Hrvatskoj je 54 posto, naspram 65,7 posto u Uniji, dok je u skupini sa srednjoškolskom naobrazbom stopa zaposlenosti 74,1 posto u Hrvatskoj, a 79,6 posto u Uniji. Uspoređuju li se podaci o udjelu zaposlenih koji rade na nepuno radno vrijeme, Hrvatska, kao uostalom i druge tranzicijske zemlje odudaraju po relativno niskom udjelu. Najviše je takav način zaposlenja rasprostranjen u razvijenim zemljama, i to onima s natprosječnim stopama zaposlenosti. Najzastupljeniji je taj oblik zaposlenja u Nizozemskoj, gdje čak više od 46 posto svih zaposlenih radi na nepuno radno vrijeme, a takvo radno vrijeme najviše se odnosi na žensku populaciju, pa čak 74,7 posto Nizozemki radi na nepuno radno vrijeme. Zanimljivi su i podaci o zaposlenosti prema zanimanju. Najveći udjel dužnosnika i menadžera bilježi se u Velikoj Britaniji (15 posto), Irskoj (14,2 posto) i Estoniji (13 posto), a najmanje u Cipru i Rumunjskoj, oko 3 posto, te Švedskoj (5 posto). Doduše, analitičari povezuju te podatke i sa strukturom gospodarstva, odnosno razvijenijeg sektora malog i srednjeg poduzetništva u Britaniji, Irskoj i Estoniji, odnosno dominacijom velikih subjekata u Švedskoj, a navode i kako je upitno korištenje naziva menadžer izvan engleskog govornog područja. No, i Hrvatska se po udjelu dužnosnika i menadžera smješta u krug zemalja s nižim udjelom, koji je iznosio tek nešto više od Švedske, 5,3 posto. Prosjek u članicama EU inače je 8,3 posto.

Mnoštvo poljoprivrednika
Hrvatska osjetno iznad prosjeka EU ima udjel zaposlenih poljoprivrednika, i to 12,4 posto naspram 4,3 posto. Više zaposlenih u tom sektoru od nas imali su samo Rumunjska, Poljska i Grčka, a najmanje poljoprivrednika u ukupnoj zaposlenosti je u Estoniji, Irskoj i Slovačkoj. Hrvatska je, pak, po udjelu zaposlenih u obrtničkim zanimanjima ispod europskog prosjeka, a s 13 posto zaostaje za 20 postotnim udjelima u Portugalu i Litvi, koji po tome prednjače u Uniji.

Previše dugotrajno nezaposlenih

Što se stope nezaposlenosti tiče, lani je u Hrvatskoj ona iznosila 11,4 posto, a u Uniji je prosjek bio 8,3 posto. Nepovoljan je pri tom, pak, udjel dugotrajno nezaposlenih. Na posao duže od godinu dana čekalo je 60 posto nezaposlenih, dok je taj prosjek u Uniji bio 45,6 posto. Više dugotrajno nezaposlenih od Hrvatske imala je samo Slovačka (76,3 posto), a najmanje ih je bilo u Švedskoj (15 posto), te Cipru i Danskoj.