Tek nešto više od tri sata jučer je 17 kandidata za pet novih sudaca odgovaralo na pitanja članova Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav koja su uglavnom stizala od oporbenih zastupnika SPD-a, HNS-a, HSS-a i Slavena Letice iz kvote HSP-a. Saslušavanje je zaključio predsjednik Odbora Dražen Bošnjaković iz vladajućeg HDZ-a najavom brze procedure. Odbor će idućeg tjedna odlučiti o sastavu uže liste kandidata o kojima će glasovati Sabor na svojoj posljednjoj sjednici u ovom sazivu. Iako još nije poznato hoće li lista biti duža za jednog kandidata kao što je bio slučaj prošli put očekivano bi se na njoj trebali naći svi kandidati kojima je malo glasova nedostajalo do potrebnih 77 u prošlom krugu glasovanja u srpnju što je i bio razlog ponavljanja natječaja.

Ponovno odlučivanje
Nakon što je Sabor izabrao za nove ustavne suce profesora Davora Krapca te odvjetnika Marka Babića, sadašnju državnu tajnicu Snježanu Bagić i ustavnu sutkinju Jasnu Omejec, sada bi, s velikom izvjesnošću, mogli računati da će Sabor ponovo odlučivati o kandidaturama koje su istaknuli profesor ustavnog prava zagrebačkog Pravnog fakulteta Mario Jelušić, sutkinja Upravnog suda Mirjana Juričić, sudac Ustavnog suda Ivan Matija, predsjednik Županijskog suda u Puli Aldo Radolović i odvjetnica Milka Savić. Jelušić je nedavno dobio 74 glasa, Juričić 75, Radolović 73, Matija 66 i Savić 62. No, kod te odvjetnice moglo bi se otvoriti sporno pitanje potencijalnog sukoba interesa. Letica je to potvrdio Poslovnom dnevniku nakon što je ispitivanjem otkrio da odvjetnica Savić ima stotinu ustavnih tužbi koje Ustavni sud još nije riješio. S tim u vezi Odbor je odlučio zatražiti izvješće od Ustavnog suda o svim aktivnim postupcima u koje su uključeni kandidati za ustavne suce. Pored 15 kandidata poznatih iz prijašnjeg natječanja, novi su odvjetnici Branko Čižmek i Dunja Kalogjera. U cijelosti su, primjerice, Leticu zadovoljili stavovi Čižmeka kojima se protivi zabrani pobačaja i umjetnoj oplodnji neudanih žena, no ne bi dostavio Tuđmanov arhiv Haškom sudu, a podržava ustavne promjene koje predlaže Ivo Josipović za ukidanje zastare zbog progona ratnih profitera. Od ispitivanje Kalogjere Letica je odmah odustao jer je odgovorila da Ustavni sud radi u sastavu od 8 sudaca.

‘Treba biti dosljedan’
Kao da su se koplja među članovima Odbora lomila preko niza dodatnih pitanja za profesora Jelušića čiju kandidaturu inače podržavaju Hrvatsko društvo za građansko pravo i Katedra za ustavno pravno Pravnog fakulteta u Zagrebu. Na Lesarovo pitanje treba li po Ustavu raspisati referendum o ulasku RH u NATO, Jelušić je kategorički odgovorio da treba, a taj su stav inače kasnije deklarirali i predsjednik Općinskog suda u Zagrebu Mirko Klinžić i odvjetnica Orhideja Martinović. No, Jelušić je na pitanje Antičević-Marinović u pogledu zahtjeva SAD-a da Hrvatska ne prizna ingerenciju Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine ako ih počine američki državljani odgovorio da “državna tijela trebaju biti dosljedna u primjeni svojih zakona i rafiticiranih međunarodnih konvencija, ali je istaknuo i ”ali“, tj. činjenicu da RH nije sama na ovom svijetu”. Upitan od Letice da komentira Čačićevu izjavu da su najpoželjniji stranci u Hrvatskoj kršćani, Jelušić je kazao da su ovdje dobrodošli svi pošteni ljudi. Na pitanje Lalić oko zabrane rada nedjeljom, Jelušić je kazao da to nije pravno nego civilizacijsko pitanje. Iako tvrdi da nije dobro da se zbog profita to pravo uskraćuje zaposlenicima, Jelušić smatra da je potrebna dobra volja poslodavaca da usklade svoje poslovanje s time. U vezi s pitanjem bi li glasao kao ustavni sudac, koji ocjenjuje ustavnost zakona o zabrani javnog okupljanja prosvjednika na Markovu trgu, a o kojem Ustavni sud još nije odlučio, u korist ustavnog prava na okupljanje na cijelom državnom teritoriju ili bi prednost dao funkcionalnosti, Jelušić se ipak opredijelio za Ustav. M. Juričić smatra da treba osigurati provedbu zakona o radu koji nedjelju tretira kao dan za odmor, a u vezi s preuzimanjem Hypo i Slavonske banke od strane BLB-a smatra da bi HNB ugovorno trebao regulirati pitanje pravne sigurnosti dokumentacije tih banaka kako bi se spriječilo uništavanje te predvidjeti za takav slučaj naknadu štete.

Matija: Nema obveze za referendum zbog NATO-a

Ponovni izbor suca Ustavnog suda Ivana Matije navodno je već dogovoren u HDZ-u. Za razliku od Jelušića, Matija smatra da nema ustavne obveze za raspisivanje referenduma zbog pristupanja Hrvatske NATO-u te navodi da Sabor nema obvezu ni kad bi se pojavila takva inicijativa na temelju 400.000 prikupljenih potpisa građana. Sudac Upravnog suda Mladen Turkalj smatra da je to relevantna brojka građana o kojoj bi dobro bilo voditi računa, a to isto misli i predsjednik Županijskog suda u Puli Radolović. Na Lesarevo pitanja je li ustavno mijenjati na posljednjem zasjedanju Sabora Zakon o izboru zastupnika u Sabor u pogledu praćenja izbora od strane elektronskih medija s nacionalnom povlasticom, Matija je kazao “Sabor može sve, a naknadna ocjena ustavnosti tih zakonskih promjena pred Ustavnim sudom ne bi promijenila ove izbore”. Radolović i Turkalj smatraju da pravila bilo koje igre moraju biti unaprijed poznata te da je temljeno pravilo ništa ne mijenjati neposredno prije izbora.