SARAJEVO Kako tvrdi sarajevski dnevni list San, Hrvatska elektroprivreda koristi “bh. vodu za proizvodnju struje godinama, a da nema niti vodopravnu dozvolu” za korištenje umjetne hidroakumulacije Buško jezero na području općina Tomislavgrad i Livno. List tvrdi kako HEP više od 10 godina koristi tu hirdroakumuaciju, a Tomislavgrad i Livno nemaju nikakve koristi od toga zbog toga što BiH i RH nemaju ugovor o hidroakumulaciji Buško jezero. Zastupnik HSS-a BiH u Skupštini F BiH Ante Čolak rekao je kako bi se taj problem trebao riješiti ugovorom država. On smatra da Tomislavgrad i Livno mjesečno zbog nepostojanja tog ugovora gube oko 1,25 milijuna eura. Čolak kaže kako je HEP do 2001. plaćao naknadu lokalnoj zajednici za potopljeno zemljište Buškog jezera koje je najveća umjetna hidroakumulacija u Europi. Plaćanja su prestala s početkom rata, a, kako kaže Čolak, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH devet je mjeseci čekalo, od rujna prošle godine do lipnja ove godine, na kompletiranje dokumetacije o Crpnoj stanici Buško blato koja je tvrtka kći HEP-a da bi odobrilo vodopravnu dozvolu. Pomoćnica ministra za vodoprivredu Hazima Hadžović kaže kako zbog toga što nije dostavljena cjelokupna dokumentacija o Crpnoj stanici nije odobrena vodopravna dozvola.
Inspekcija je od crpne stanice zatražila dokumente, ali oni nsu dostavljeni ministarstvu
SARAJEVO Kako tvrdi sarajevski dnevni list San, Hrvatska elektroprivreda koristi “bh. vodu za proizvodnju struje godinama, a da nema niti vodopravnu dozvolu” za korištenje umjetne hidroakumulacije Buško jezero na području općina Tomislavgrad i Livno. List tvrdi kako HEP više od 10 godina koristi tu hirdroakumuaciju, a Tomislavgrad i Livno nemaju nikakve koristi od toga zbog toga što BiH i RH nemaju ugovor o hidroakumulaciji Buško jezero. Zastupnik HSS-a BiH u Skupštini F BiH Ante Čolak rekao je kako bi se taj problem trebao riješiti ugovorom država. On smatra da Tomislavgrad i Livno mjesečno zbog nepostojanja tog ugovora gube oko 1,25 milijuna eura. Čolak kaže kako je HEP do 2001. plaćao naknadu lokalnoj zajednici za potopljeno zemljište Buškog jezera koje je najveća umjetna hidroakumulacija u Europi. Plaćanja su prestala s početkom rata, a, kako kaže Čolak, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH devet je mjeseci čekalo, od rujna prošle godine do lipnja ove godine, na kompletiranje dokumetacije o Crpnoj stanici Buško blato koja je tvrtka kći HEP-a da bi odobrilo vodopravnu dozvolu. Pomoćnica ministra za vodoprivredu Hazima Hadžović kaže kako zbog toga što nije dostavljena cjelokupna dokumentacija o Crpnoj stanici nije odobrena vodopravna dozvola.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu