Sve upućuje na to da će mnogi vjerovnici prihvatiti akciju Hrvatske gospodarske komore, inače nositelja projekta javnokomisionarske službe, kojoj je cilj educirati svakog člana kako da učinkovitije naplati tražbinu u ovršnom postupku u kojem sudski ovršitelj popisuje i plijeni pokretnine, a javni ih komisionar čuva i za račun vjerovnika prodaje na javnoj dražbi. Takav način ovrhe preko sudova navodno već aktiviraju prvi veliki vjerovnici, a komisionarima stižu prve “narudžbe”. Projekt koji uživa snažnu podršku Komorinog predsjednika Nadana Vidoševića doživio je velike pohvale zbog uspješnog ustrojavanja službe koja pokriva cijeli državni teritorij, no zadovoljstvo poslom moći će biti potpuno kad u praksi doista dobro profunkcionira novi sustav, tj. kad se umreže sve karike sustava. Sustav pokreće vjerovnik svojim zahtjevom, a uključuju se sudski ovršitelji, javni bilježnici i komsionari te kupci zainteresirani za kupovinu pokretnina.

Edukacija HGK
Prema prvim neslužbenim informacijama iz sudstva, nakon edukacije odmah su krenuli zahtjevi prema sudovima od strane pojedinih velikih vjerovnika. Tako se čini da su oni odlučni ne čekati nego testirati funkcioniranje ovrhe na pokretninama uz pomoć javnih komisionara. Potvrda o tome stiže i od pojedinih javnih komisionara koji su navodno već bili krajnje zabrinuti te su razmatrali odustanak od tog posla. Takav razvoj događaja potvrđuje da je barem neke velike ovrhovoditelje Komora stvarno dobro “napalila”, pa ni u Komorinim dvoranama u velikim gospodarskim središtima na toj temi nije bilo praznog mejsta. Razlog masovnog interesa objašnjavaju dvije ključne stvari: obećavajuća brzina u naplati i pouzdanost novog ovršnog mehanizma zbog kojeg će nad procedurom dežurati i sudstvo, ali i Komora. Zbog demonstrirane brzine reakcije nekih vjerovnika u pravosuđu rastu očekivanja kako će svi veliki ovrhovoditilji kao što su HEP, T-HT, HRT, komunalna poduzeća, tvrtke koje se bave stambenim upravljanjem i Ina, a koje ih opterećuju tisućama malih predmeta, krenuti u naplatu po istom modelu. Navode da će postupak zapljene i prodaje pokretnina u najvećem dijelu čak otpasti jer se pretpostavlja da će, dužnici, kad vide da postoje velike šanse da to toga dođe, na licu mjesta pred sudskim ovršiteljem plaćati dugove i tako spriječiti zapljenu, ali i novi, bitno veći trošak. No, pored očekivanja da će nov model najčešće koristiti za efikasnu naplatu tzv. bagatelnih dugova ističu njegovu upotrebljivost i za naplatu novčanih tražbina od bogatih dužnika koji nemaju sredstava na računa, ali zato imaju za prodaju vrijedne pokretnine u svojim kućama.

Opće zadovoljstvo
Budući da još uvijek postoji godišnje oko 70.000 ovrha na pokretninama (trend je silazni) po svojoj prilici velike su šanse da će zadovoljstvo funkcioniranjem javnih komisionira u razmjerno kratkom vremenu dijeliti svi osim dužnika. Sudstvo i Komora zbog značajnog smanjenja broja predmeta, a notari i komisioniri zbog zarade. No, sve to ne treba čuditi jer na ovim prostorima, nakon više desetljeća prevlasti propisa koji su štitili dužnike, doslovno s mrtve točke država pokreće javno-privatnu službu koja je inače u tradiciji svih razvijenih tržišnih ekonomija imala blagotvorno djelovanje na vjerovnike, a funkcioniolna je sve dok dužnik ima i druge imovine osim one nužne za život (neće se plijeniti krevet, štednjak i hladnjak). Zato je presudno pitanje hoće li vjerovnici doista masovno zahtjevati aktiviranje novog mehanizama, a o tome ovisi i daljnji razvoj sustava. Analitičari tvrde da o tome ovisi kad će ovrha u cijelosti prijeći u ruke privatnih ovršnih agencija. Privatizacija sudske funkcije koju sad obavljaju sudski izvršitelji sljedeći je korak u rasterećenju sudova, a izgledno je da bi za nekoliko godina privatna ovršna služba koju prate policija i javni bilježnici u cijelosti preuzela provođenje ovrhe.