Protiveći se razbijanju velikih energetskih kompanija kojim Bruxelles želi potaknuti konkurenciju u energetskom sektoru i sniziti cijene energije, njemačka vlada predložila je treći mogući pristup tom pitanju. Prema pisanju Sueddeutsche Zeitunga, pomoćnik njemačkog ministra za gospodarstvo, državni tajnik Joachim Wuermeling, smatra da bi “razborita opcija” bila da se nacionalnim energetskim regulatorima povećaju ovlasti. Europska komisija želi povećati konkurenciju u energetskom sektoru i priprema planove za razbijanje velikih integriranih plinskih i elektroenergetskih kompanija koje se bave proizvodnjom i distribucijom energije iako se tome protivi velik broj zemalja članica i same energetske kompanije. Komisija bi trebala predložiti i osnivanje europskog energetskog regulatora koji bi regulirao prekogranične tijekove energije. Wuermeling smatra da takav pristup ne bi riješio problem. Ideju o razdvajanju proizvodnje i distribucije ocjenjuje “preuranjenom”, ističući da bi je trebalo razmatrati samo kao “posljednju opciju”, kako prenosi France presse. Njemačka stajališta podržava Francuska i još sedam zemalja članica, dok Velika Britanija, Španjolska i još šest zemalja članica podržavaju razdvajanje vlasništva nad proizvodnjom i distribucijom. Francuski državni tajnik za europske poslove Jean-Pierre Jouyet upozorio je, primjerice, ovoga tjedna na marginama plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu da bi razdvajanje proizvodnje i distribucije ugrozilo konkurentnost energetskih kompanija te da ne jamči smanjenje cijena. “Ne gledajmo strukturu tržišta energije isključivo iz kuta liberalizacije. O tome ne treba imati ideološko stajalište”, rekao je, optužujući europsku povjerenicu za konkurentnost Neelie Kores da uzima u obzir isključivo pravila o konkurentnosti. “(Nacionalni) regulator koji jamči pravedan pristup tržištu dobra je metoda”, rekao je, hvaleći sustav koji je već uveden u Francuskoj. Europska komisija, prema pisanju europskih medija, trenutačno razmatra dvije opcije.

Proizvođači energije koji su ujedno i vlasnici distribucijskih mreža morali bi ih ili prodati neovisnom ulagaču, ili, ako ostanu vlasnici, povjeriti upravljanje i odlučivanje o ulaganjima neovisnom operateru u zamjenu za “odgovarajuću” naknadu. Nagađa se ipak da bi Komisija, s obzirom na to da zemlje članice nisu baš zagrijane ni za jednu od tih dviju opcija, mogla odlučiti zadržati sadašnji status quo, potičući bolju provedbu postojećih direktiva i jače ovlasti nacionalnih energetskih regulatora. Tu opciju, uz njemačku kancelarku Angelu Merkel i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, zagovara i europski povjerenik za poduzetništvo i industriju Guenter Verheugen. Europska komisija objavit će 19. rujna treći paket mjera za liberalizaciju europskog tržišta plina i električne energije, koje će se nastaviti na direktivu iz 2003. po kojoj su zemlje članice trebale uvesti neovisne nacionalne regulatore. Prema pisanju Financial Timesa, u sklopu tog paketa naći će se i prijedlog strože regulacije trgovine plinom i električnom energijom, što brine investicijske bankare i trgovce energijom. Novi režim doveo bi tržišta za trgovanje strujom i plinom više u sklad s pravilima koja se odnose na trgovanje dionicama i obveznicama. Glasnogovornik Europske komisije istaknuo je da je problem u manjku transparentnosti na tim tržištima. “Pravila o transparentnosti neophodna su da bi se osigurala transparentnost”, rekao je. Prema Komisijinu prijedlogu, kako prenosi FT, trgovci će morati obavijestiti nacionalne regulatore o svakoj transakciji, uključujući poslove s derivatima, u roku 24 sata nakon njezina zaključenja. Morat će predočiti pojedinosti ugovora, uključujući cijenu i njegovo trajanje. Podaci o trgovini čuvat će se pet godina.
(H)