Hrvatska je dolaskom koalicijske vlasti doživjela procvat cestogradnje, izgradivši autoceste od Karlovca do Šestanovca u dužini od 360 kilometara vrijednih više od tri milijarde kuna, potom 80 kilometara dijelom brze, a dijelom autoceste od Bosiljeva prema Rijeci, koja će uskoro biti u punom profilu. Sada se zamah cestogradnje širi i na ostale države u regiji. U Bosni i Hercegovini su počeli graditi dionice buduće autoceste koja će pokrivati koridor Vc. Premijer Republike Srpske Milorad Dodik inzistira na završetku autoceste od Gradiške do Banje Luke te najavljuje da će, u povoljnijim financijskim prilikama, krenuti s gradnjom do Livna i autoceste prema Splitu. U Srbiji je dodijeljena koncesija za gradnju autoceste od Beograda do Požege koji bi se nastavio na postojeću trasu sjeverno prema Vojvodini. O gradnji autoceste razmišlja se i u Crnoj Gori kroz koju bi trebala proći i dionica već pomalo zaboravljene jadransko-jonske autoceste prema Grčkoj.

Druge cijevi
Ipak, najdalje su otišle Slovenija i Hrvatska. Tvrtka Dars u Sloveniji upravlja s 411 kilometara autocesta i 54 km brzih cesta među kojima je najvažnija ona koja povezuje sjever države, odnosno prijelaz Šentilj, i južnu granicu s Italijom i Kopar. Sporiji ritam gradnje i orijentiranje na Slovencima zanimljivije koridore prema Mađarskoj i Austriji doveli su do toga da još uvijek nisu u potpunosti završene dionice koje bi Hrvatsku preko Slovenije povezivale s tim državama. Slovenci su najavili da će ove godine otvoriti 17,7 km novih autocesta, a napravljeno ih je 14 km. Zaostala je kratka dionica Šentvid – Koseze koja prometno spaja Gorenjsku s Ljubljanom. Za usporedbu, Hrvatska ima više 1100 kilometara modernih puteva, a ove je godine otvoreno još 37 kilometara na autocesti Zagreb – Dubrovnik. Očekuje se i završetak jedne od dionica na koridoru Vc Đakovo – Sredanci u dužini od 22 km. Zagreb je preko Goričana spojen s Mađarskom, Rijeka preko Rupe sa Slovenijom, a Slavonija bivšom Autocestom bratstva i jedinstva sa Srbijom. Nedavno je rebalansom financijskog plana Hrvatskih autocesta, što ga je prihvatila Vlada, predviđeno povećanje financiranja s 2,2 milijarde kuna na 4,3 milijarde kuna čime će se omogućiti brža gradnja autoceste do Ploča, te od Zagreba prema Sisku i na koridoru Vc, kao i početak radova na uređenju drugih cijevi tunela Sveti Rok i Mala Kapela. Najveće povećanje dobila je dionica prema Pločama te dionica Beli Manastir – Osijek – BiH. Premijer Ivo Sanader također je najavio da će iduća Vlada dovršiti puni profil Istarskog ipsilona. U BiH su prvih 11 kilometara autoceste dobili tek 2003. Očekuju da će izgradnjom koridora Vc koji bi se trebao spojiti na jadransko-jonsku autocestu “probuditi” privredne aktivnosti u državi i privući strane investitore. Koridor ide od Budimpešte preko Osijeka i Sarajeva do luke Ploče. U BiH bio bi dug 380 km, a protezao bi se sredinom države i išao dolinama Bosne i Neretve povezujući veće gradove poput Doboja, Sarajeva i Mostara. Gradnja će započeti sarajevskom zaobilaznicom koju bi trebala napraviti tvrtka SCT Slovenske ceste. Gradnja 16 kilometara autoceste koja spada u najzahtjevnije dionice na koridoru stajat će 57 milijuna eura. Očekuje se da će radovi započeti u jesen, što bi se moglo prolongirati budući da mediji pišu o malverzacijama u dodjeli posla slovenskoj tvrtki čija je ponuda ocijenjena dampinškom.

Prodaja Telekoma
Vlada Federacije BiH odlučila je graditi autocestu Tuzla – Orašje u dužini oko 60 kilometara koja će koštati 400 milijuna eura, te brzu cestu Lašva – Travnik – Donji Vakuf dužine 54 kilometra s cijenom 250 milijuna eura. Gradnja autocestovne mreže trebala bi se financirati prodajom telekoma u Sarajevu i Mostaru. Prioritet je nastavak radova od Sarajeva do Zenice te početak gradnje prema Mostaru. Izgrađeno je 20 kilometara autoceste od Sarajeva preko Podlugova do Visokog, a u dalekoj budućnosti, nadaju se u BiH, izgradit će i autocestu od Crne Gore preko Goražda, Sarajeva i Zenice prema Travniku, Jajcu, Ključu i Bihaću do Bosiljeva u Hrvatskoj. Kroz južni dio BiH mogla bi prolaziti i dionica od Ploča prema Dubrovniku za što se zalaže dio hrvatskih stručnjaka. Najviše pažnje u BiH izaziva spor između Federacije BiH i Republike Srpske oko gradnje autocesta. Zbog geografskog položaja koridora Vc koji za Republiku Srpsku nije povoljan, Dodik inzistira da se završi autocesta od granice s Hrvatskom do Banja Luke te njen produžetak prema Kupresu, Livnu i Splitu. Komisija za koncesije RS s austrijskom tvrtkom Strabag namjerava se dogovoriti o gradnji mreže autocesta. U paketu se pregovara o gradnji cestovnih pravaca Banja Luka – Gradiška, Banja Luka – Doboj, Doboj – Bosanski Šamac, Banja Luka – Kupres, Banja Luka – Prijedor, dijela koridora Vc koji prolazi kroz RS te ceste Bosanski Šamac – Bijeljina – Srbija. Tim povodom potpisan je Memorandum o gradnji cesta i brzih cesta težak dvije milijarde eura.

Pet milijardi eura
Prema procjenama, gradnja cjelokupne cestovne mreže koja bi zadovoljila standarde u EU Srbiju bi koštala najmanje pet milijardi eura. Jedan od prioriteta pritom će biti gradnja pravca od Leskovca prema Makedoniji u duljini od 80 kilometara koji čini sastavni dio europskog Koridora 10. Drugi prioritetni pravac ide od Niša prema Bugarskoj, a treći je zaobilaznica oko Beograda koja će, kako spekuliraju mediji, koštati 450 milijuna eura. Javno poduzeće Putevi Srbije upravlja u toj državi s 420 kilometara autoceste i 214 kilometara poluautoceste. Raspisivanje natječaja za gradnju autoceste kroz svoju državu za jesen je najavila i Crna Gora. Radi se o dionici jadransko-jonske autoceste koji prolazi kroz tu zemlju što bi koštalo oko 500 milijuna eura. Predviđena je i gradnja autoputa od Podgorice do sjevera Crne Gore koja je dvostruko skuplja – oko milijarde eura. U novu mrežu autocesta želi se svrstati i Bugarska iz koje najavljuju gradnju čak 800 kilometara novih autocesta, dok se u Albaniji spominje izgradnja čak tisuću kilometara. Radove spremaju i Makedonci koji žele proširiti postojeću mrežu od 201 kilometra autocesta.

Oporba tvrdi da je ministar Ilić namjestio trasu da odgovara njegovu Čačku

Spor oko dodjele koncesije za gradnju autoceste u Srbiji Horgoš – Požega ovih dana doživljava svoj vrhunac. Problem je nekoliko aneksa ugovora teškog 1,5 milijardu eura potpisanog prije pet mjeseci sa španjolsko-austrijskim konzorcijem FCC-Alpina Meireder koje izvođač radova nije želio prezentirati javnosti. To je opozicijskim strankama poslužilo kao temelj za optužbu vlade Vojislava Koštunice i ministra Velimira Ilića za korupciju. Ugovor su prvi osporavali vojvođanski čelnici zato što je koncesionaru dano pravo ubiranja cestarine s već sagrađenog dijela autoceste od Novog Sada do Beograda čime je, tvrdi predsjednik Skupštine Vojvodine Bojan Kostreš, pokrajina oštećena za najmanje 450 milijuna eura jer više neće moći ubirati cijelu cestarinu. Također se prigovora da autocesta završava “nigdje”, odnosno da je ministar Ilić namjestio trasu tako da odgovara njegovom biračkom tijelu u Čačku i okolici – s obzirom na to da nije predviđena gradnja do granice s Crnom Gorom. Kritičari tvrde da je prije ove autoceste trebalo dovršiti vezu Srbije s Grčkom. Koncesija je dana na 25 godina, a njome je predviđena izgradnja lijeve trake autoputa Horgoš – Novi Sad duge 106 kilometara, održavanje 68 kilometara autoceste od Novog Sada do Beograda i projektiranje i izgradnja autoputa Beograd – Požega dužine 148 kilometara na koju otpada pola ukupnog iznosa.

Kupujete online?

Dosta vam je upisivanja broja kartice? Stiže jednostavniji način plaćanja

promo

Koliko vrijedi dobar internet? Cijena, kvaliteta i ulaganja pod povećalom