Prosječni nogometni bosansko-hercegovački prvoligaš za djelovanje godišnje treba oko 750 tisuća eura, ali svejedno većina klubova nije u mogućnosti osigurati čak ni toliko novca. Klubovi uglavnom pronađu sredstva za kakvo-takvo preživljavanje, ali ne mogu osigurati predviđeni proračun, a tek rijetki mogu izdvojiti nešto novca za rekonstrukciju postojećih stadiona. Za ovogodišnje potrebe NK Široki Brijeg planira potrošiti 800 tisuća eura. Od tih sredstava uprava kluba polovicu kani uložiti u mlade igrače, odnosno omogućiti im bolje uvjete treniranja. Na Sportsko-rekracijskom centru “Blato” kod Širokog Brijega na jednom od nogometnih terena postavljena je umjetna trava, a gradi se i moderan kompleks s fitness centrom, teretanom, svlačionicama i uredima za dio uprave kluba koji skrbi o mladim igračima. Novac za djelovanje kluba najvećim dijelom osigurava širokobriješka tvrtka Mepas čiji je vlasnik Mirko Grbešić, istinski zaljubljenik u nogomet. Prema neslužbenim informacijama, on klubu godišnje donira skoro 250 tisuća eura. Ostalo se prikupi od drugih sponzora, zatim prodajom igrača, sudjelovanjem u europskim kupovima itd. Financijska situacija u NK Široki Brijeg stabilna je jer klub na vrijeme podmiruje sve obaveze prema igračima i prema državi. Slavija, premijerligaš iz istočnog Sarajeva, mogao bi poslužiti kao primjer mnogo starijim nogometnim klubovima iz BiH. Godišnji proračun tog kluba je od 250 do 300 tisuća eura. Klub ima samo dva profesionalca. Ovogodišnji planirani proračun Slavije bit će 400 tisuća eura, a klub je do sada osigurao oko 85 posto planiranog novca. Njegovi najveći financijeri su Općina Novo Sarajevo, Skupština grada istočno Sarajevo i ostale susjedne općine koje u klub doniraju oko 100 tisuća eura. Po 50 tisuća eura prihodovano je sudjelovanjem u Intertoto kupu i prodajom igrača.

Prošlogodišnji prvak BiH, Nogometni klub Sarajevo, ima godišnji proračun od 750 tisuća eura. Usporedbe radi, belgijski Genk kojeg je Sarajevo eliminiralo u pretkolu Lige prvaka ima godišnji proračun od oko 35 milijuna eura. Glavni sponzor NK Sarajevo je Tvornica duhana Sarajevo. Iz ranijeg razdoblja NK Sarajevo vuče dugovanja od 1,5 milijun eura. Drugi sarajevski premijerligaš Željezničar također ima dugovanja iz ranijih razdoblja u iznosu od preko milijun eura. Planirani proračun NK Željezničar za ovu je godinu 900 tisuća eura. Iz mostarskog premijerligaša Veleža kažu kako im je na godinu potrebno od 300 do 350 tisuća eura, dok iz susjednog NK Zrinjskog napominju kako im je proračun dvostruko veći, međutim, u oba kluba priznaju kako se zadužuju, odgađaju plaćanja te se snalaze na različite načine. Plaće nogometaša u bosansko-hercegovačkoj Premijer ligi uglavnom su niske (negdje čak i samo 250 eura) ali ih uprave kluba stimuliraju premijama. Ovogodišnji proračun NK Orašje je 400 tisuća eura, ali ta financijska sredstva nisu dostatna za normalno djelovanje kluba. Prošlogodišnji dug NK Orašja iznosi 125 tisuća eura. Godišnje NK Sloboda iz Tuzle uspije prikupiti oko 350 tisuća eura, ali ni njima taj novac nije dostatan za normalno djelovanje. Novi premijerligaš NK Travnik ove godine planira potrošiti tek 200 tisuća eura. Leutar iz Trebinja ove godine planira prikupiti oko 350 tisuća eura, a NK Žepče između 225 i 250 tisuća eura. Proračun Modriče Maksime je između 375 i 400 tisuća eura. NK Posušje planira proračun od 250 tisuća eura, a NK Jedinstvo iz Bihaća 300 tisuća eura. Proračun NK Čelik iz Zenice za ovu je godinu 700 tisuća eura, ali dugovanja kluba veća su od milijun eura. Drugi debitant u Premijer ligi, klub iz Laktaša kod Banje Luke, planira ovogodišnji proračun od 350 do 375 tisuća eura. Najveći dužnik je NK Borac iz Banje Luke. Njegova dugovanja su 2,5 milijuna eura. Ovogodišnji planirani proračun kluba je pola milijuna eura, a klub koji je nekada bio u prvoj ligi Jugoslavije je u nogometnoj ligi Republike Srpske.