Srpska poljoprivreda, prema ocjeni Ekonomskog instituta, ostvarit će u 2007. godini manju proizvodnju za oko 10 posto u odnosu na lanjsku godinu. Glavni je razlog suša koja je smanjila urod kukuruza za 25 posto, suncokreta za 23 posto, soje za 10, šećerne repe za pet posto. Prema ocjeni ministarstva poljoprivrede, ukupna šteta od suše procjenjuje se na oko 370 milijuna eura. Ministarstvo poljoprivrede će ubuduće sa 30 posto premirati osiguranje usjeva i životinja od elementarnih nepogoda. Poljoprivreda je najprofitabilnija gospodarska djelatnost i jedina ostvaruje suficit u vanjskotrgovačkoj razmjeni sa svijetom. Glavni izvozni proizvodi su kukuruz, šećer, te razne vrste voća, prije svega jagodičasto među kojim malina zauzima prvo mjesto. I pored suše očekuje se da će poljoprivreda u 2007. godini ostvariti suficit od oko 500 milijuna dolara, što će ublažiti ukupni deficit zemlje, što se procjenjuje da će na kraju godine iznositi rekordnih devet milijardi dolara. Prema kazivanju Slobodana Milosavljevića, ministra poljoprivrede, izvoz poljoprivrednih proizvoda u ovoj godini bit će veći za 20 posto u usporedbi s lanjskim, bez obzira na to što je vlada donijela uredbu o tromjesečnoj zabrani izvoza pšenice, kukuruza i suncokreta kako bi smirila potražnju na domaćem tržištu i tako ublažila povećanje otkupnih cijena spomenutim proizvodima. Dobrostojeći izvoznici već su otkupili oko 20 posto pšenice i čekaju prestanak važanja uredbe kako bi realizirali ugovorne izvozne poslove.

Prema procjeni Milosavjevića, u 2007. godini bit će izvezeno poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti 1,5 milijardi dolara, dok će uvoz iznositi milijardu dolara. Ministarstvo poljoprivrede, zbog značenja koje ta privredna djelatnost ima za domaću ekonomiju, kani zatražiti njezin prioritetni status u financiranju mreže za navodnjavanje kako bi se smanjila njezina ovisnost o prirodnim čimbenicima. Pri tome se računa na sredstva iz tzv. nacionalnog investicijskog plana, iz kojega se financiraju najveći infrastrukturni objekti poput autocesta. U Srbiji se navodnjava svega tri posto obradivih poljoprivrednih površina. Kanal Dunav – Tisa – Dunav zbog višegodišnje zapuštenosti postao je gotovo neupotrebljiv, pa je neophodna njegova revitalizacija. Od Svjetske banke dobiven je kredit vrijedan 36,8 milijuna eura, sredstva kojega su namijenjena povećanju mreže za navodnjavanje i odvodnjavanje. Perspektiva srpske poljoprivredne i prehrambene industrije je u proizvodnji ekološki čistih proizvoda koji su u razvijenom svijetu tijekom posljednjeg desetljeća postali pravi hit. Srbija ima velik potencijal zauzeti važno mjesto u proizvodnji organski čistih proizvoda, ali je put do tog statusa još dug jer je dosadašnjom primjenom agrotehničkih mjera zemljište zagađeno kemikalijama. Razdoblje u kojemu je Srbija bila pod sankcijama omogućilo je da se dobar dio zemljišta osposobi za proizvodnju zdrave hrane jer seljaci nisu imali sredstva za uporabu štetnih preparata. U Vojvodini je oko 17 posto poljoprivrednog zemljišta pod režimom organske proizvodnje, a u središnjem dijelu zemlje postoje golemi prostori jer su mnoge njive zapuštene i na njima se već godinama ne gaje nikakvi usjevi. Radi unapređenja poljoprivredne proizvodnje vlada je donijela uredbu o premiranju registriranih poljoprivrednih domaćinstava. Ona za svaki hektar obradive zemlje dobivaju 100 eura. Dosad je iz tog fonda isplaćeno oko milijun eura. Stočarima se za svako juneće grlo isplaćuje 90 eura. Na taj se način kani povećati izvoz mesa na tržište EU. Certifikat za izvoz na to tržište dobilo je pet domaćih klaonica.