Jednoglasnom potporom Skupština Hrvatske gospodarske komore jučer je po četvrti put dala predsjednički mandat Nadanu Vidoševiću koji ni na ovim izborima nije imao protukanditada. Iduće četiri godine, najavio je Vidošević u svečarskom govoru, Komora će i dalje biti posvećena jačanju vlastite infrastrukture, te lobiranju za interese gospodarstva, pri čemu ključnim Vidošević vidi nastojanje da se oko što većeg broja pitanja postigne nacionalni konsenzus. Takva su pitanja ulazak Hrvatske u NATO i EU, u koje Hrvatska mora doći kao relevantan partner. To se po Vidoševiću može ostvariti izgradnjom temeljne infrastrukture, kako cestovne tako i energetske. Izgradimo to i imat ćemo stabilan i trajan mir, što je za gospodarstvo izuzetan poticaj. Ponovio je jedan od svojih čestih apela u zadnje vrijeme, da se započne promišljati imigracijsku politiku zbog nepovoljnih demografskih kretanja, koja će se negativno odraziti i na gospodarstvo. Jednim od ključnih projekata u novom mandatu izdvojio je projekt poslovnog povezivanja s Rusijom i takozvanim nesvrstanim zemljama.
-Hrvatska je ovisna o prostoru Rusije kad su posrijedi energenti, a nema strateški odgovor što od roba ponuditi tom tržištu. Zato ćemo inicirati otvaranje Hrvatskog poslovnog centra u Moskvi, kazao je Vidošević, napominjući kako smo prije definirali Bruxelles i Washington kao cilj, a sad je novi izazov Rusija. Još uvijek, dodao je Vidošević, imamo u Hrvatskoj radno aktivnih stanovnika koji poznaju to tržište i koji mogu pomoći u realizaciji tog cilja. Što se nesvrstanih zemalja tiče, Vidošević se prisjetio potencijala za gospodarstvo koji je imao obrazovni sustav za bivše države, kroz koji je u tim zemljama stvorena generacija koja govori hrvatski. Mnoge od tih zemalja danas je zahvatio investicijski bum, što i Hrvatska treba iskoristiti, pa će HGK razraditi ideju otvaranja “ad hod” pristaništa u nesvrstanim zemljama kao potpore tvrtkama koje ulaze na ta tržišta, a pri tom računaju na suradnju s Ministarstvom vanjskih poslova. HGK će nastaviti s akcijom “Kupujmo hrvatsko”, a što se samog komorskog sustava tiče, Vidošević smatra da dodatno treba jačati županijske komore, dok se, po njemu, sve više nameće i pitanje institucionalnog povezivanja komora susjednih zemalja kako bi uspješnije ostvarivale specifične interese.

U osvrtu na prethodni mandat, Vidošević je, između ostalog, istaknuo i činjenicu da dvije trećine zaposlenih u Komori čine žene, i to najvećim dijelom visokoobrazovane, što Komoru izdvaja iz prosjeka u kojem su žene lošije pozicionirane. Govoreći o trendovima u ovoj godini, Jasna Belošević-Matić, direktorica Centra za makroekonomske analize u HGK, kazala je kako se nastavlja većina pozitivnih kretanja iz prošle godine, pa očekuje da će realni rast BDP-a biti za jedan postotni bod veći nego lani, odnosno 5,8 do 6 posto. U prvom tromjesečju zabilježeni rast od 7 posto bio je najsnažniji kvartalni rast u posljednjih deset godina, ali Belošević-Matić procjenjuje da će do kraja godine dinamika rasta pojedinih komponenti ipak biti nešto sporija, no uzimajući u obzir da je i u 2006. godini realna godišnja stopa rasta ukupne gospodarske aktivnosti bila ubrzana zaključuje kako je došlo vrijeme bržeg rasta hrvatskog gospodarstva i razvoja. Posebno je istaknula i povoljna kretanja na domaćem tržištu rada – prosječan broj nezaposlenih u prvih sedam mjeseci kao i stopa nezaposlenosti pale su na najniže razine u posljednjih deset godina, dok je broj zaposlenih na najvišoj razini. Krajem srpnja ove godine po prvi je put bilo zaposleno je više od 1,5 milijun ljudi. Rast industrijske proizvodnje od 7,7 posto u prvih sedam mjeseci bio je gotovo dvostruko brži nego u istom razdoblju prošle godine, što je najbrža dinamika rasta unatrag pet godina, istaknula je Jasna Belošević Matić, dodajući da zbog velikog rasta uvoza kapitalne opreme očekuje daljnji rast proizvodnje i međunarodne konkuretnosti industrije. Do kraja godine očekuje da će uslijediti inflatorni pritisci zbog rasta cijena nekih prehrambenih proizvoda, no prosječna godišnja inflacija trebala bi ipak biti manja od prošlogodišnjih 3,2 posto, smatra Belošević Matić.

Ljubo Jurčić (SDP): Loše je kad jedan čovjek vlada tako dugo

Četvrti Vidoševićevićev mandat može biti i dobro i loše. Uvijek je loše kada jedan čovjek vlada toliko dugo i zbog toga može postati usko grlo jer se u takvoj situaciji pored njega ne stvaraju i razvijaju novi kadrovi koji bi bili potencijalni kandidati za tu funkciju, a s druge strane prednost je golemo iskustvo koje je Vidošević skupio u 12 godina. Ipak, svaka institucija bi trebala stvarati kadrove koji mogu preuzeti čelno mjesto, pa tako i HGK, jer joj ne može biti interes da ovisi o samo jednom čovjeku, nego mora imati barem pet kandidata za vodeće mjesto, u čemu bi se ogledala i njezina snaga. U Hrvatskoj imamo germanski tip gospodarske komore s obveznim članstvom za sve tvrtke za razliku od anglosaksonskog u kojem je udruživanje slobodno. O učinkovitosti HGK treba pitati članice ostvaruje li njihove želje, daje li im usluge koje plaćaju, no sigurno je da se i u HGK može napraviti kvalitativan pomak. SDP će poticati slobodno članstvo i slobodno udruživanje interesnih udruga poput HUP-a, uz istovremeno stvaranje uvjeta da se u takvim udrugama okupljaju reprezentativni predstavnici, a tek onda treba početi razmišljati treba li HGK preustrojiti i na koji način. Situaciju treba razvijati na način da poslodavci imaju interes da se udruže i definiraju svoje interese, i kada to dođe na razinu koja omogućuje jasnoću i lakoću organiziranja i udruživanja te kada se pokaže kako to ima efekta, tek onda treba razmotriti redefiniranje HGK. SDP svakako namjerava raditi na stvaranju uvjeta za liberalniji i fleksibilniji model udruživanja poslodavaca u gospodarstvu kako bi jasnije i jednostavnije realizirali svoje interese.
(S. Bartolović)