Prema ocjeni Radovana Jelašića, guvernera NBS, glavni razlog osjetnog povećanja cijena, što ugrožava održavanje inflacije u projiciranom okviru od 6,5 posto, je zloupotreba monopolističkog položaja pojedinih trgovačkih lanaca i postojanja kartela u domaćem gospodarstvu. S tom ocjenom slaže se i Mirko Cvetković, ministar financija. Osim suše, koja se smatra glavnim razlogom poremećaja cijena, na rast cijena struje, naftnih derivata, komunalnih usluga, cigareta, lijekova, osnovnih živežnih namirnica utjecalo je i povećanje plaća za 27,730 dinara što je značajno pridonijelo povećanju domaće potražnje. Radovan Jelašić najavio je nove mjere središnje banke ako se procijeni da bi projicirana inflacija “iskočila” iz predviđenog okvira. Prema njegovu kazivanju, moguće je smanjivanje roka otplate kredita, a nije isključeno ni da se nastavi s rastom tzv. referentne kamatne stope. Prema njegovoj ocjeni, porast inflacije za jedan do dva posto iznad projicirane značio bi povratak Srbije u nestabilne vode, što bi izazvalo smanjenje realnih prihoda. Jelašić je osudio postupak vlade koja se upravo dogovara oko ublažavanja rasta cijena, umjesto da primjeni zakonsku regulativu kojom bi se smanjilo monopolističko ponašanje na tržištu. Prema ocjeni Jurija Bajeca, profesora na beogradskom Ekonomskom fakultetu projicirana inflacija od 6,5 posto je teško održiva. Rekordno mjesečno povećanje cijena u kolovozu od oko tri posto, čemu je pridonijelo poskupljenje osnovnih živežnih namirnica objašnjava se sušom, ali monetarna i financijska vlast nije spremna prihvatiti takvo tumačenje. Komisija za zaštitu konkurencije pokrenula je postupak protiv Salforda, vlasnika pet najvećih domaćih mljekara i Udruge privatnih pekara optužbom da su iskoristili dominantan položaj na tržištu i dogovorili se o povećanju cijena mlijeka i kruha.

Članovi Komisije su pošli od pretpostavke da 40 posto pokrivanja tržišta predstavlja dovoljno jasan znak o dominatnom položaju na tržištu. Dominatan položaj se sankcionira u slučajevima kada se takav status zloupotrebljava. Komisija je svojedobno ocijenila da dominatan položaj na tržištu ima kompanija Delta, koja od šest najvećih trgovačkih lanaca posjeduje četiri. Zbog toga Komisija smatra da Delti nije smjelo biti dozvoljena kupovina C Marketa, trgovačke kuće s najrazgranatijom trgovačkom mrežom u Srbiji.Delta je u posjed C marketa došla uz potporu premijera Vojislava Koštunice, koji je dao prednost najvećem srbijanskom tajkunu Miroslavu Miškoviću pred ljubljanskim Mercatorom. Domaći tajkuni su, uz pomoć vladajućih krugova, uspjeli steći dominantan položaj na tržištu zbog čega su mnoge velike svjetske trgovačke kuće zaobišle Srbiju, jer su vlasti, primjenjujući širok repertoar odvraćanja, spriječile njihov dolazak na srpsko tržište. Zato sada guverner središnje banke rezingnirano konstatira kako su pojedini proizvodi u glavnoj beogradskoj Knez Mihailovoj ulici skoro dvostruko skuplji nego u nekim zapadnoeuropskim metropolama. Vlast se sada suočila s opasnošću održavanja makroekonomske stabilnosti, što je ugrožavaju monopolisti kojima je ta ista vlast omogućila steći priveligiran položaj na tržištu. Prema kazivanju Jelašića, monopolisti koriste okolnost da građani ne mogu lako doći do viza i putovati u inozemstvo pa pojedine vrste roba iz uvoza prodaju po dvostruko većim cijenama. Trgovačke marže su u dosta slučajeva veće od 40 posto. U trgovinama prehrambenim proizvodima marža iznosi oko 30 posto. Ministarstvo trgovine apeliralo je na trgovce da smanje maržu kako bi se ublažio rast cijena.