Volio bih za dvije godine na čelu Hrvatske gospodarske komore vidjeti nekoga od svojih kolega. Tu osobu osim stručnosti i iskustva moraju odlikovati domoljublje i osjećaj za ukupne hrvatske prilike kako bi mogla afirmirati hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini. To je jedini uvjet da se ne kandidiram i četvrti put za šefa Komore.” To je prije dvije godine tjedniku Nacional izjavio Nadan Vidošević, nakon što je Skupština HGK jednoglasno poduprla njegov zahtjev da mu se dopusti volontersko vođenje Komore i nakon profesionalnog angažmana u upravi Kraša.

Neupitna potpora
U dvije godine očito u Hrvatskoj nije iznjedrena ni jedna osoba koja bi zadovoljila navedeni opis, jer danas će Skupština HGK Nadanu Vidoševiću dati zeleno svjetlo i za njegov četvrti predsjednički mandat. Vidošević se, naime, jedini kandidirao za tu funkciju za naredno mandatno razdoblje od 2007. do 2011. godine, a s obzirom na neupitnu potporu koju kod svih tijela upravljanja Komorom uživa, nema ni najmanje sumnje da će mu i ova kandidatura biti objeručke prihvaćena. Nadan Vidošević će s novim mandatom biti, inače, rijedak dužnosnik u Hrvatskoj koji je u kontinuitetu na čelnoj poziciji proveo više od desetljeća. Na čelo HGK došao je 1995., nakon što je dvije godine obnašao dužnost ministra gospodarstva u Vladi RH, a kada je prije dvije godine dobio poziv iz privatnog sektora, zagrebačkog Kraša, mnogi su s nevjericom gledali kako mu “mašinerija” u HGK-ovim organima bespogovorno udovoljava u nastojanju da zadrži i poziciju u Komori. S obzirom na uspješno odolijevanje svim dugogodišnjim pokušajima nametanja pitanja reforme komorskog sustava koji počiva na obveznosti članstva za sve tvrtke registrirane u Hrvatskoj, a koji niti HDZ-ova niti bivša koalicijska vlada nisu uspjele izmijeniti, ostanak Vidoševića na čelu Komore mnogi tumače upravo znakom da će se postojeći način funkcioniranja zadržati i u narednom razdoblju.

Poziv na kandidiranje
I sam izbor, neovisno o Vidoševiću, mogao bi postati predmetom rasprava budući da se oni, za razliku od izbora predsjednika Hrvatske obrtničke komore, ne provode javno. Nije, primjerice, poznato kad je i gdje objavljen poziv za podnošenje kandidature za izbor novog predsjednika HGK, za koji bi se zasigurno našlo još interesenata. Primjerice, s obzirom na to da je riječ o ustanovi koja ima važne javne ovlasti, zapošljava više od 600 ljudi, a raspolaže i značajnim financijskim sredstvima koja na godišnjoj razini već prelaze 200 milijuna kuna. Osim toga, sve su glasnije kritike gospodarstvenika zbog neograničenog broja mandata koje predsjednik HGK može imati.