Goranko Fižulić, predsjednik Uprave i (zajedno sa suprugom) dominantni dioničar Magme, vozi u petoj brzini. Magma je u fazi otvaranja novih trgovina tempom od tri tjedno. Od zadnjeg kolovoškog tjedna pa do kraja listopada otvara ih se ukupno 27, od čega 12 izvan Hrvatske. Između službenih puteva stigao se ipak oglasiti reagiranjem na tekst u Poslovnom dnevniku u kojemu se problematizirao način raspodjele dionica institucionalnim investitorima u srpanjskom IPO-u Magme, te odvojiti nešto vremena za razgovor .
– Uz gotovo pet puta veći iskazani interes u odnosu na ponudu, očekivanja i privatnih i pravnih osoba glede alokacije nisu mogla biti ispunjena. Na upis se javilo oko 12.000 građana pa je prvotno postavljeni limit za fizičke osobe (70.000 kuna) smanjen na nešto više od 10.000 kuna. Istodobno, pravnim osobama smo mogli alocirati 175 milijuna kuna (60 posto dionica obuhvaćenih IPO-om), a oni su iskazali potražnju za 987 milijuna kuna pa je za alokaciju bilo raspoloživo 17,7 posto traženog iznosa. Pritom smo potrebe mirovinskih fondova zadovoljili s 33 posto iznosa predbilježbi, domaćih i inozemnih investicijskih fondova s po 19 posto, osiguravajućih društava s 15, brokerskih kuća s 25 te trgovačkih društava sa 6 posto iskazane potražnje. U alokacijskoj strukturi mirovinskim je fondovima raspoređeno najviše, 37 posto, domaćim investicijskim fondovima otišlo je 36 posto, inozemnima 14, osiguravajućim društvima nešto manje od 2,5, domaćim i inozemnim brokerskim kućama 8,4 posto te, konačno, trgovačkim društvima samo 1,36 posto kvote za pravne osobe.

Ali, stvar je u tome kako su dionice dijeljene unutar pojedinih kategorija. Drugim riječima, je li i zašto jedan investicijski fond tražio 100 i dobio 10 dok je istodobno drugi tražio 100 i dobio npr. 80. Ili, koji je kriterij presudio da neka brokerska kuća dobije 5 posto traženog iznosa, a ne npr. 25 posto koliko je toj kategoriji ulagača u prosjeku pripalo.
Da je regulator od nas tražio da (i) kod pravnih osoba primijenimo tzv. pro rata model (proporcionalno razrezivanje), mi bismo ga i primijenili. No Prospekt je predvidio kriterije koji su izdavatelju omogućili alokaciju dionica pravnim osobama temeljem vlastite procjene o dioničarima koji će na srednji i dugi rok podržavati vrijednost dionice. Ukratko, ni u čemu se nismo ogriješili o Prospekt ni o druge propise.

To se i ne tvrdi. Hanfa je odobrila Prospekt i u post festum propitivanju, teško da se kani pozivati na njegov sadržaj. No ne čudi ni što je negodovanje dijela ulagača što njihova kuna vrijedi manje od nekog drugog iz iste kategorije ponukalo regulatora da počne inzistirati na čvršćem definiranju kriterija raspodjele.

– Sve dok vlada uvjerenje da je IPO izvrsna prilika za zaradu neizbježne su situacije u kojima se netko buni jer je dobio jednu, a netko tri šnite. Da su okolnosti bile drukčije i da je izdanje prepisano dva, a ne pet puta, vjerojatno bi bilo manje nezadovoljnih strana. Da smo išli ‘pro rata’ modelom, pitanje je kako bi cjepkanje paketa djelovalo na interes velikih investitora kojima jako mali paketi nisu zanimljivi, a oni su s aspekta izdavatelja i vrijednosti dionice važni. Ukratko, nema idealnog rješenja, ali regulator je tu da postavlja pravila igre koja svi moraju poštovati. Što ih bolje postavi, manje će biti prostora da netko kaže da je bio zakinut.

I sami ste rekli da se u IPO-ima ‘a priori’ vidi dobra prilika za brzu zaradu, a domaća praksa dosad nije razuvjerila. Vama je to omogućilo da dionice plasirate po najvišoj cijeni iz cjenovnog raspona, 238 kuna.
– Mi nismo određivali političku cijenu dionice. Ako vlada određuje cijenu s diskontom, ona to čini svjesno na način da će određenim građanima omogućiti da ostvare zaradu nauštrb prihoda budžeta. Uprava Magme i postojeći dioničari imaju odgovornost prema svom kapitalu, moraju respektirati sadašnju i potencijalnu buduću vrijednost, da ona bude fer za sadašnje i buduće dioničare. Bilo bi iznimno neodgovorno da smo u vrijeme formiranja cijene svjesno išli podcjenjivati dionicu da bi neki koji su na kratki rok htjeli špekulirati u roku 5, 10 ili 20 dana zaradili 30, 50 ili 70 posto. To se ionako dogodilo. No dionica danas ima svoj život na burzi, sa svim što on u cjenovnom smislu znači.

Mislite na vanjske utjecaje?

– Upravo čitam zanimljivu knjigu koja se bavi dionicama ikone američkog gospodarstva Starbucksa, “Grande Expectations: A Year in the Life of Starbucks’ Stock”. I u razvijenom društvu, u kojemu su čak i krahovi na burzi stariji od 150 godina, odnos poslovne zajednice i investitora prema nekoj dionici nije jednoznačan, a kamoli kod nas. Kod nas će pak vjerojatno proći još neko vrijeme u kojem će svaki IPO nositi gotovo zajamčenu zaradu, ali kad se dogodi prvi koji to neće, vjerujem da će i javnost početi drukčije gledati.

Dosta se često čuju komentari kako je Magma dobro prodala investicijsku priču koja se bazira na ambicioznom planu udvostručenja prihoda u dvije godine.
– Tako je, imamo ambiciozan plan, ali on se odražava i na terenu. Od zadnjeg tjedna kolovoza pa u idućih 9 tjedana otvaramo 27 trgovina, od čega 15 u Hrvatskoj, tri u Sloveniji, šest u Srbiji i tri u Mađarskoj. Dakle, u tempu smo od tri nove trgovine tjedno. Kraj godine dočekat ćemo sa 127 trgovina i time ćemo neto površinu povećati za oko trećinu, na oko 47.000 četvornih metara. Te brojke govore o dinamici rasta naše tvrtke u skladu s planom i programom objavljenim još u vrijeme predstavljanja IPO-a. Kao što smo već isticali, i za 2008. imamo niz potpisanih ugovora, odnosno pisama namjere za otvaranje trgovina u Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj, a prvi put i u Bugarskoj. Magma je u proteklih 10 godina imala stalni rast u ‘core’ djelatnosti koji nije bio manji od 20, a sezao je do 35 posto.

Kupujete online?

Dosta vam je upisivanja broja kartice? Stiže jednostavniji način plaćanja

promo

Koliko vrijedi dobar internet? Cijena, kvaliteta i ulaganja pod povećalom

Prema projekcijama u Prospektu, za ovu godinu rast je ukupnih prihoda projiciran na 43 posto, dogodine na 52.
– Pitanje je koje brojke gledate, da li Magmu d.d ili grupu. Naša stopa rasta prodaje standardno se kretala 20 do 35 posto. Taj trend se i dalje nastavlja, ali ono što je kod maloprodaje, ‘retailera’, jako važno je što nam prodaja istovremeno raste i u trgovinama starijim od 13 mjeseci. To pokazuje da istovremeno raste i financijski skor, profitabilnost. Nije, dakle, samo pitanje mehaničkog rasta koji nastaje na temelju otvaranja novih prostora (ili akvizicijama) već i rasta u postojećoj mreži. To je mjera koju uvijek treba uzimati u obzir kad se iščitavaju poslovni rezultati ‘retailera’, a posljedica toga je naš stalni trend rasta prodaje po kvadratu i po zaposlenom, kao i porast ostvarene marže po neto prodajnom kvadratu.

Koliko tome pridonose vlastite marke? Lani su u prihodima participirale 30-ak posto?
– Dijelom je to sigurno posljedica toga što nam se stalno povećava i udio vlastitih robnih marki koje nose nešto veće marže od prodaje tuđih. Taj bi udio uskoro trebao dosegnuti gotovo polovicu ukupnog Magmina prihoda i sigurno je bitan element konkurentnosti i mogućnosti nastupa na novim tržištima. Osim toga važan faktor je i rast na vanjskim tržištima. Ove godine opet ćemo praktički udvostručiti izvoz, čime će premašiti 100 milijuna kuna. To je važno jer tako postajemo manje ovisni o mogućim deformacijama na domaćem tržištu, tvrtka se dodatno globalizira i prilagođava konkurentnim okruženjima. Hrvatsko tržište nam je i dalje dominantno (oko 85 posto prihoda), ali ta će se dominacija u strukturi prihoda smanjivati.

Kad se govori o vrednovanju dionica i investicijskim pričama, neki analitičari rado će usporediti multiplikatore po kojima se vrednuju Magma i Lantea. Naravno, obično s poantom u prilog burzi kao opredjeljenju.
– Mi smo izabrali prvu burzovnu kotaciju i na neki način time dali do znanja da se želimo mjeriti s tvrtkama iz branše koje mogu napraviti isti napor kao i mi u smislu burzovnih zahtjeva. Uspoređivati našu transparentnost poslovanja i rezultata s tzv. javnim dioničkim društvima koja su po sili zakona na burzi ne bi bilo dobro.

U Hrvatskoj u tom smislu nemate usporedive tvrtke. Što je onda referentna mjera, ‘benchmark’ za Magmu?
– To bi mogle biti, recimo, Baltika u baltičkim zemljama, KTP u Poljskoj… Drugim riječima, vertikalno integrirane kompanije u tranzicijskim zemljama, s mogućnošću snažna rasta.

Gdje je Magma u vrednovanju u odnosu na njih?
– Još smo u konzervativnoj zoni te priče, da ne govorimo o nekim svjetskim primjerima. Gleda li se, primjerice, Wal-Mart kao najveći, ali i tipičan hipermarket discounter, on jedva vrijedi polovicu svog godišnjeg prihoda. Target, također američka kompanija, ali ekskluzivni discounter, vrijedi jedan svoj prihod. A H&M vrijedi pet puta svoj godišnji prihod. Percepcija financijskog tržišta o njihovim mogućnostima rasta očito je različita. Ako bismo se išli uspoređivati s H&M-om, koji je također u dobrom dijelu vertikalno integrirana kompanija sa znatnim prihodom od vlastitih robnih marki, to bi Magminu dionicu (multiplikatore) trebalo lansirati za još nekoliko puta gore. No to su samo neki elementi koje treba uvažavati u vrednovanju. Kao predsjednik Uprave mogu reći tek to da Magma ima čvrstu priču rasta i penetracije na susjedna i regionalna tržišta te da na taj način treba sagledavati današnju i buduću vrijednost kompanije.

Od 290 milijuna kuna vrijednog IPO-a veći dio je poslužio za izlaznu strategiju Jupitera, a u Magmu i razvojne ambicije slilo se 85 milijuna.
– Najbolja potvrda vrijednosti ulaganja Jupitera je što su drugi njegovi fondovi opet sudjelovali u IPO-u. Jupiter je izlaskom na burzu ostvario jednu od svojih najboljih zarada na ovom prostorima, svoj je ulog oplodio gotovo osam puta. Inače, mi smo mogli prikupiti i znatno više kapitala, ali procijenili smo koliko nam je u ovom trenutku optimalno. Nismo htjeli upasti u zamku poput nekih drugih društava pa skupiti novac koji će se onda investirati u fondove.

Ne govore li i primjeri koje spominjete u prilog tome da je ‘pravih’ IPO-a u Hrvatskoj još veoma malo? Još je premalo primjera dobrih razvojnih priča, a previše površnih kalkuliranja s burzovnom klimom.

– Od posljednjih desetak najvećih IPO-a koji su se događali u američkom gospodarstvu gotovo nijedan nije bio vezan samo uz prikupljanje kapitala. A ako anglosaksonsko gospodarstvo gledate kao paradigmu dioničke priče, svaki IPO je istovremeno određena prodaja dioničkog kapitala onih koji su (bili) unutra.

To je zacijelo razlog zašto i sami dozirate koliko ćete na račun novog kapitala razrijediti, odnosno reducirati vlastiti udjel. Kako dugo će nedavni IPO biti dovoljna podrška za planiranu ekspanziju?
– U trenutku kad izađete na burzu, stalno ste vezani uz tržište kapitala. U klasičnom investicijskom zamahu/razvoju možda nema tolike potrebe za kapitalom zbog investicija u nove prostore, recimo, ali kad se tvrtke ‘a la’ Magma susretnu s mogućnošću neke akvizicije za koju same nemaju dovoljno sredstava ili ne žele koristiti kredite banaka, s izlaskom na burzu imaju dvije mogućnosti – obveznice ili vlastite dionice. No vezati IPO baš uz takvu priču je i opasno jer akvizicije se događaju daleko od očiju javnosti, u tjednima i mjesecima pregovora.

Znači li to da bi vam u slučaju potrebe u dogledno vrijeme bliskije bilo izdanje obveznica?
– Magma još nije iskoristila obveznice kao instrument i tržište može očekivati da će se ona u nekom roku pojaviti i s izdanjem obveznica, bilo da refinancira dio postojećeg duga ili možda financira nove planove koji nisu dio ekspanzije o kojoj smo dosad govorili.

Njezin važan dio je izgradnja novog distribucijskog centra. U kojoj je fazi taj posao?
– Očekujemo da će tehnički pregled biti kasno u jesen ove godine da će operacije na logističkom centru u punom opsegu početi početkom 2008. godine.

S aspekta regionalnog biznisa to osigurava dobre tehničke pretpostavke u distribuciji, ali za probijanje na nova tržišta treba više od toga?
– Uza zemlje bivše Jugoslavije i nešto šire regije u našem novom radijusu udaljenošću bi bila i Italija, ali ona nije predmet našeg interesa. Nasuprot tome Bugarska i Rumunjska jesu, a kao idući korak nameću se i Češka i Slovačka, pa čak i jug Ukrajine. To, međutim, ovisi o još nekim faktorima. Prvo, tržište mora biti spremno za nas, i to ne samo u smislu kupovne moći već i svojevrsne ‘dozvole za ulazak’.

U širenju mreže slijedimo velike ‘developere’

Znače li najave ulaska u Bugarsku i Rumunjsku da ste već dobili ‘ulaznice’ za te EU članice?
– Nije uvijek lako, ali slijedimo put velikih korporacija i velikih developera koji stvaraju zakupnički miks (tzv. tenant mix) i koji žele privući nove marke. Ako imate developera koji je sam sa sobom u konfliktu interesa i koji prostore koje gradi dijeli po rođačko-prijateljskim relacijama, taj trgovački centar nema sjajnu budućnost. Ali većina developera koji u regiji operiraju ipak su profesionalni i kadri su vrednovati proizvod koji Magma nudi. Kao što smo u Avenue Mallu praktički najveći najmoprimac, isto vrijedi i za trgovački centar Vero koji se sredinom mjeseca otvara u Beogradu, a znatan smo najmoprimac i u centrima koji se u idućih 9 tjedana otvaraju u Splitu, Ljubljani i Budimpešti. Mogućnosti ekspanzije su jednostavno veće tamo gdje je veća koncentracija urbanog stanovništva i što je veći broj developerskih pothvata.