Otok Šćedro koji se nalazi južno od Hvara i prostire na 8 milijuna kvadratnih metara ima razvedenu obalu, blagi reljef s dosta plodna tla. Do osamdesetih je godina bio nastanjen, a turizam, osobito nautički, mogao bi mu opet vratiti stanovnike. Baci li neki bogataš oko na Šćedro, mogao bi ga kupiti bez uplitanja države. Iako je otok naveden u popisu zaštite malih i nenastanjenih otoka, dobio je 15 bodova po kriteriju važnosti za državu, a državno pravo prvokupa predlaže se za otoke i otočiće koji su skupili 18 i više bodova. Bogataši bi Šćedru mogli podariti novi život pa je i bolje što ga država ne drži prečvrsto u potencijalnom režimu prvokupa u kojem je navedeno 98 otoka, prema programu što ga je prošli tjedan prihvatila Vlada na prijedlog Ministarstva mora.

Manjak kupaca
To ipak ne znači da bi Šćedro glatko mogao otići na bubanj. On je nabrojen u prihvaćenom programu zaštite, gdje se navodi da svaki od nabrojanih 688 otoka treba promatrati zasebno, uzimajući u obzir situacije i promjene koje mogu nastati u međuvremenu. Još 2006. donesena je odluka o državnom prvokupu, u slučaju da se za nečije privatno vlasništvo na malim otocima zainteresira koji kupac, no njih, čini se, dosad i nije bilo mnogo. U ovogodišnjem proračunu novac za prvokup nije bio ni predviđen pa je premijer Ivo Sanader na prošlotjednoj sjednici izjavio da će, pojavi li se neki kupac do kraja godine, novac biti pronađen u proračunskim rezervama. “Ministar financija i ja ćemo pronaći taj novac”, rekao je Sanader. Vlada ipak očekuje da će zanimanje biti veće idućih godina i procjenjuje da će u proračunu za 2008. trebati rezervirati oko 200 milijuna kuna. Procjenjuje se da bi za četvorni metar otoka trebalo dati oko 35 eura, a da bi pri tome oko četvrtina privatnih vlasnika zemlje na zaštićenim otocima željela prodati svoju zemlju. No zgodnih otoka za vikendicu ili možda i kakvu komercijalnu djelatnost moralo bi se naći među 47 otoka ukupne površine 5 milijuna kvadrata koji su dobili ocjenu 17, ili među 51 otočićem (ukupna površina 20 milijuna kvadrata) sa 16 bodova. Sa 15 bodova poput Šćedra je 58 otoka (ukupne površine 26 milijuna četvornih metara), itd.

Vlasnički odnosi
Primjerice, Škarda u Zadarskoj županiji (3,5 milijuna četvornih metara) ili Svetac/Sv. Andrija (4,3 milijuna kvadrata potpuno privatne površine) u Splitsko-dalmatinskoj županiji, nekad su ljudima pružali stalno mjesto za život, a program ih nije stavio u skupinu obuhvaćenih obveznim prvokupom. No zato su u toj županiji među otoke u čiji otkup bi se umiješala država smješteni Kosmač Mali, Pišćena Mala, Krknjaš Mali i Barbarinac. Za otok Sv. Fumija pisci programa pišu da još treba odvagnuti treba li primijeniti institut prvokupa. Vladina odluka o programu ipak daje nešto jasniju sliku potencijalnim ulagačima i kupcima na kojim bi im malim otocima država prvokupom spriječila preuzimanje, a gdje bi, uz vjerojatno popriličan napor u sređivanju vlasničkih odnosa, ipak vrijedilo pokušati steći vlasništvo.

Izuzete hridi manje od 4000 četvornih metara

Vrednovanjem prema kriterijima kao što su položaj i prostor, kulturno-povijesno nasljeđe, uporabni potencijal i slično, došlo se do popisa od 98 otoka i otočića, površine oko tri milijuna kvadratnih metara, za koje bi država neizostavno primijenila svoje pravo prvokupa. Prema programu od prodaje bi sigurno bile izuzete hridi, odnosno, “nadmorske tvorbe” manje od 4000 četvornih metara.