Smrt sedmorice vatrogasaca stradalih u požaru na Kornatima otvorila je cijeli niz pitanja – od organizacijske strukture hrvatskog vatrogastva preko odgovornosti čelnih ljudi do kazni za piromane. Najveća nesreća koja je ikada pogodila domaću vatrogasnu zajednicu i to u jednom od “nebitnih” požara u kojem je gorila trava – doduše u Nacionalnom parku – dosad je koštala i funkcije dvojice moralno najodgovornijih. Ostavke su ponudili glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin te prvi čovjek Šibenske županije Dražen Slavica. Za danas je proglašen dan nacionalne žalosti. Smrtno su stradali Marko Stančić (17), Hrvoje Strikoman (19), Gabriel Skočić (19), Ante Crvelin (24), Ivan Marinović (32), Dino Klarić (33) i Ivica Crvelin (52).

Atmosfera linča
Očekivani moralni čin vatrogasnog vodstva ipak nije stišao ogorčenu javnost koja ne očekuje samo dodatne odgovore, nego i “glave” onih koji su izravno i neizravno uzrokovali tragediju. Među njima se nalazi i 20-godišnji Paško Petrina, zaposlenik NP Kornati, koji je navodno bačenim opuškom uzrokovao požar. Među njima bi se lako mogli naći i spasitelji koji su, opet navodno, prekasno došli do mjesta nesreće. Tu je i pilot HV-a koji je helikopterom MORH-a prevezao nastradale vatrogasce do Kornata, kao i onaj tko je u akciju poveo maloljetnika. Kako je krenula medijska hajka i prozivanja, još će se mnogi naći na popisu. Posebno sada kada su i visoki državni dužnosnici osjetili da moraju reagirati i dati svoj udjel pronalaženju krivaca. Atmosfera linča nikada nikome nije donijela dobro. Umjesto prenagljenih odluka i umjesto da se sada svi prave stručnjacima za požare, bilo bi bolje omogućiti stručnjacima da temeljito istraže što se dogodilo jer se negdje – nitko ne spori – grubo pogriješilo. Premda se svaku sezonu vatrogasci suočavaju s brojnim požarima, posebice na obali, dosad su uspješno odlijevali opasnim situacijama. Na žalost, pokazalo se da je vatrena stihija u kojoj je gorjela suha niska trava koštala života njih sedmero. Dosad je obdukcijom nepobitno utvrđeno da su izgorjeli. Dakle, uzrok smrti nije bio nedostatak kisika, kao što se pretpostavljalo tako da se odmah krenulo sa spekulacijama da su vatrogasci zapravo stradali zbog eksplozije benzina kojeg koriste za izvlačenje vode iz “guski”, odnosno spremnika vode koji su im bili bačeni iz helikpotera. Također je nepobitno utvrđeno da je požar buknuo uz zgradu u uvali Vrulje nakon čega se naglo proširio otokom zbog jakog vjetra i suhe trave. Zahvatio je područje u duljini od sedam kilometara. Iznad uvale Šipnate vatra je zarobila 13 gasitelja od kojih su sedmorica poginula, a šestorica teško ozlijeđena.

Do 26. srpnja 5000 požara
Od siječnja do 26. srpnja u Hrvatskoj je zabilježeno 5000 požara, a u istom razdoblju 2006. bio je 4231. Za potpunu sliku trebat će sačekati ukupnu statistiku koja će zbog “vrućeg” kolovoza biti još gora. Prema postojećim podacima. od početka godine do 26. srpnja plamena stihija prouzročila je materijalnu štetu od 134,5 milijuna kuna. Najčešći krivci za požare su korisnici stanova, poljodjelci te izletnici i prolaznici. U Hrvatskoj djeluje 60 profesionalnih javnih vatrogasnih postrojbi u kojima je zaposleno 2300 vatrogasaca. U okviru zračnih snaga djeluju četiri zrakoplova Canadair CL-415, jedan izviđačko-navalni zrakoplov Air Tractor, što uz četiri do šest helikoptera Ministarstva obrane, izdvojenih za potrebe zaštite od požara, olakšava gašenje većih požara na otvorenom prostoru. Osim profesionalaca, prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice u Hrvatskoj djeluje još 1788 dobrovoljnih vatrogasnih društava s više od 40.000 dobrovoljnih vatrogasaca koji posjeduju uvjerenje o stručnoj osposobljenosti.

Opečeni i smješteni u tri bolnice i dalje su u kritičnom stanju

Predstojnik Zavoda za anesteziologiju i intenzivno liječenje KB “Dubrava” Ino Husedžinović na konferenciji za novinare rekao je kako je kod mlađeg od dvojice vatrogasaca teško opečenih u požaru na otoku Velikom Kornatu došlo do komplikacija u smislu akutne respiratorne insuficijencije, a stanje drugog bolesnika nije promijenjeno. “Radi se o ARDS-sindromu (akutni respiratorni distres sindrom). On je posljedica dvojakog učinka same oteklinske bolesti, kao i inhalacijske ozljede, a zbog udisanja topline, dima i toksičnih čestica”, rekao je Husedžinović i dodao da je to “najčešći uzrok lošeg ishoda” bolesnika s opeklinama. ARDS nije primarna bolest, nego komplikacija drugih bolesti koje uzrokuju progresivnu upalnu reakciju, tako da dolazi do difuzne infiltracije te hipoksemije rezistentne na oksigenaciju. Stanje drugog bolesnika je i dalje kritično. “Kod drugog bolesnika nije došlo do dodatnih komplikacija osnovne bolesti”, rekao je Husedžinović. Opće zdravstveno stanje vatrogasaca Frane Lučića i Ante Juričeva Mikulina koji su smješteni u splitski KB nije promijenjeno, što znači da je stabilno, ali obojica su još u životnoj opasnosti, rečeno je na konferenciji za novinare u Splitu. Liječnici su najavili da će najvjerojatnije u sutra biti podvrgnuti operaciji radi uklanjanja devitalizirane kože te da će im nakon toga biti obavljena transplantacija. Ante Juričev Mikulin i dalje diše pomoću respiratora, a Lučić je u nešto boljem stanju, rečeno je. Stanje vatrogasaca Tomislava Crvelina i Karla Ševerdije, stradalih u gašenju požara na Kornatu, koji su smješteni u zagrebačku Kliniku za traumatologiju, i dalje je vrlo kritično, izjavio je novinarima pročelnik Odjela za opekline dr. Hrvoje Tomičić. Istaknuo je da se njihovo stanje nije pogoršalo, ali, nažalost, niti bitno poboljšalo. Liječnici čine sve da lijekovima i aparatima održe vitalne funkcije pacijenata, koji su na aparatima. Još nije vrijeme za neke aktivnije kirurške postupke, kao što je transplantacija kože, rekao je dr. Tomičić izražavajući nadu da će se to možda ipak dogoditi sutra ili prekosutra. U Tisnu je jučer održana komemoracija za trojicu poginulih vatrogasaca iz toga mjesta. Zbog tragične smrti vatrogasaca, danas je u Hrvatskoj dan žalosti, a u Šibensko-kninskoj županiji od petka traje sedmodnevna žalost. Danas neće početi nastava u osnovnim i srednjim školama.
(H)

Glavni vatrogasni zapovjednik Jurin: Moguće je da su krive pumpe s benzinom

Glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin aktivno sudjeluje u istraživanju okolnosti požara na Kornatima koji je odnio sedam života. Nakon što je ponudio ostavku na mjesto prvog čovjeka hrvatskog vatrogastva zbog ne samo moralne nego i odgovornosti po hijerarhiji, još je više zainteresiran da se otkrije što je prethodilo stravičnoj nesreći. Još uvijek utvrđujemo okolnosti u kojima je došlo do ovakvog ishoda. Zajedno s policijom radimo analizu i pokušavanmo doći do, kako se to kaže, zajedničke priče. Mislim da ćemo detaljnije o svemu moći govoriti u ponedjeljak. Ono što nas najviše zanima svakako je uzrok stradavanja vatrogosaca.

S obzirom na razmjere tragedije i čak trinaestoro stradalih ljudi mislite li da bi uzrok nesreće mogao biti u benzinu što su ga vatrogasci imali sa sobom?
Činjenica je da su vatrogasci nosili benzin za pokretanje pumpi, pa niti taj uzrok ne treba isključiti.

Kupujete online?

Dosta vam je upisivanja broja kartice? Stiže jednostavniji način plaćanja

promo

Koliko vrijedi dobar internet? Cijena, kvaliteta i ulaganja pod povećalom

Postoje li barem neke naznake što se dogodilo? Ovaj požar nikako se ne može svrstati među veće, a stajao je toliko života. U kakvom je stanju domaće vatrogastvo?
Gasili smo na tisuće i tisuće požara uvijek na isti način. Naravno, prilagođavajući se okolnostima na terenu jer je svaki požar poseban i jedinstven. Različita je lokacija, meteorološki uvjeti i vegetacija. Mogućnost nesreće uvijek postoji. Sve do Kornata smo je uspjeli izbjeći i mogu reći da smo vrlo dobro radili. I u ovom slučaju se sve činilo dobro: poslana je pomoć, lokacija na kojem je napravljen desant nije bila loše izabrana, vatrogasci su imali zapovjednika na terenu… Međutim, nesreća se dogodila. I to na terenu i uvjetima koji se po ničemu ne mogu usporediti s primjerice Hvarom ili Dubrovnikom gdje se se probijamo šumskim puteljcima između 4 do 5 metara visokim drvećem koje gori i do trideset metara visine.