Pokušavši odbaciti tvrdnje o sumraku tiskanog novinarstva, predsjednik Udruge svjetskih novinskih izdavača (WAN) Gavin O’ Reilly u najnovijem izdanju međunarodnog časopisa Svjetski trendovi u novinarstvu istaknuo je da je globalna industrija tiskanog novinarstva “teška” 180 milijardi dolara te da naklade kupovnih i besplatnih novina konstantno rastu. Naklade kupovnih novina lanjske su godine narasle za 1,9 posto, navodi WAN, a u posljednjih pet godina povećane su za čak 8,7 posto, dok je naklada besplatnih novina lani u svijetu dosegla 40,8 milijuna primjeraka. Tiskani mediji, odnosno novine i časopisi, ističe O’Reilly, sa 42 posto udjela na tržištu još drže poziciju najvećeg svjetskog oglašivačkog medija pri čemu dnevne novine pritom pokrivaju 29,4 posto tržišta oglašavanja. Prihodi od oglašavanja lanjske su godine skočili oko četiri posto, a u posljednjih pet godina su narasli za čak 15,6 posto. Sukladno navedenim podacima O’Reilly tvrdi da su rasprave o padu naklada novina neutemeljeni, te istovremeno odbacuje tvrdnje o sve jačem utjecaju digitalnih medija nauštrb novina i da mlađa generacija ne kupuje novine, već da ih čita samo starija populacija te da je oglašavanje u njima staromodno. O’Reilly je stoga pozvao novinske izdavača na kampanju pod geslom “Činjenice umjesto mitova o novinama”. U prilog svjetskom rastu novinskih naklada govori i nedavno WAN-ovo istraživanje u skladu s kojim su globalne naklade novina u tiskanom obliku lani su porasle 2,3 posto. Prodaja novina prošle je godine povećana u Aziji, Europi, Africi i Južnoj Americi, a pad je zabilježen samo u regiji Sjeverne Amerike. Na besplatne novine otpada gotovo 8 posto globalne naklade, pokazuju podatci koje je WAN objavio u sklopu godišnjeg ispitivanja trendova novinarstva u svijetu.

Hrvatska i Turska lani su ostvarile skok prodaje novina, koja je istovremeno pala u Norveškoj i Švicarskoj. Kao i dosad, istraživanje WAN-a pokazuje da novine i dalje najviše kupuju Japanci, dok Belgijci troše najviše vremena na čitanje, u prosjeku 54 minuta dnevno. Nakon Belgijaca, najviše vremena (u prosjeku 48 minuta) čitajući novine provode Kinezi, Finci i Brazilci. Pet najvećih besplatnih novina su Metro u Velikoj Britaniji, Leggo i 20 Minutos u Italiji, te Que! i ADN u Španjolskoj. Pet je najvećih tržišta novina, pokazuje istraživanje, Kina, Japan, Indija, Sjedinjene Američke Države i Njemačka. Na Kinu, Japan i Indiju otpada 60 od ukupno 100 najoprodavanijih dnevnih novina. Pridoda li se prodaji kupovnih i naklada besplatnih novina, globalno je povećana za 4,61 posto. Rast prodaje novina lani je ponovno dosegao nove rekordne razine. Istraživanje pokazuje da 515 milijuna ljudi dnevno kupuje novine. Uključujući besplatne novine, dnevna naklada novina u svijetu je 2006. povećana na gotovo 556 milijuna. Procjenjuje se da svaki dan u svijetu novine u prosjeku čita 1,4 milijardi ljudi uzme li se u obzir da u većini slučajeva jedan primjerak novina čita više od jedne osobe. Prodaja dnevnih novina lani je u Europi ukupno rasla, a rast naklada lani je zabilježen u 10 zemalja.Tako je Rumunjska nakladu povećala 25,7 posto, Austrija 9,43 posto, Portugal 8,95 posto. Estonija, Irska, Italija, Litva, Malta, Poljska i Slovačka također su povećale prodaju, a na Cipru je bila stabilna. Ostalih 15 članica Europske unije bilježile su pad, pri čemu je najviše bilo pogođeno slovensko tržište uz pad od 18,9 posto. Letonija istodobno je bilježila pad broja naklada od 7,8 posto, Grčka 4,9 posto, a smanjene su i u Belgiji, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarska, Luksemburgu, Nizozemska, Španjolskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji.