EN DE

Riječka zaobilaznica najkasnije do kraja 2009.

Autor: Tanja Čorak
31. kolovoz 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Jučer se nije moglo doznati ništa konkretnije o datumu početka radova

Drugi kolnik riječke zaobilaznice odnosno dionica Diračje-Orehovica duljine oko 9 kilometara trebala bi biti završena najkasnije do konca 2009. godine a kako novac nije problem a neće biti potrebna ni državna jamstva, budući da Autocesta Rijeka – Zagreb ima dobar kreditni potencijal, a ARZ sada proširenu koncesiju, upravljanje i prihode od cestarine Krčkim mostom, AC Rupa- Matulji, ključan prometni problem države ima dobre šanse da to prestane biti, sumirao je jučer ministar prometa Božidar Kalmeta.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Obveza gradnje
Na pitanje zbog čega se ranije nije pristupilo ovakvom dogovoru, ili ubrzanju gradnje druge trake riječke zaobilaznice jer je riječ o vitalnom prometnom pravcu za zamelju Kalmeta je odgovorio da bi se to pitanje moglo postaviti i bivšim Vladama no da ova Vlada pokreće i završit će taj posao. No, jučer se nije moglo doznati ništa konkretnije o datumu početka radova na izgradnji riječke zaobilaznice.Kalmeta je potvrdio da će doputovati u Rijeku na dugo očekivani sastanak sa riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom i to 11. rujna. Sukus je to sa jučerašnje svečane primopredaje dokumentacije o izgradnji drugog kolnika riječke zaobilaznice upriličen na Čavlima, a na kojemu je bio nazočan uz predstavnike HC i HAC-a i ministar Božidar Kalmeta ali i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Od 1. rujna ARZ će upravljati AC Rijeka-Zagreb, pa je tako od HAC-a preuzeo upravljanje autocestom od Matulja do Rupe, točnije granice sa Slovenijom, Krčki most i izgradnju pristupne ceste, kao i obvezu izgradnje nedostajućeg dijela riječke zaobilaznice. Od HC-a preuzet će dionicu od Orehovice do Matulja, kao i DC 404 kada ovi objekti budu dovršeni. Za sada je u obvezi HC-a da ta dva projekta završe.Proširenje koncesije prati i produljenje ukupna koncesijskog roka na pet godina. Važno je da se cestovni prsten oko Rijeke, kada bude izgrađen, neće naplaćivati Riječanima.Direktor ARZ-a Jurica Prskalo najavio je otvaranje dionice Orehovica-Kikovica u studenome, te izjavio da će učiniti sve da se riječka zaobilaznica izgradi u što je moguće kraćem roku i ne na uštrb sigurnosti putnika i stanovnika. Ravnatelj HC-a Stjepko Boban navodi da ARZ-u predaju gotovu projektnu dokumentaciju dok Prskalo očekuje da će od 2015. godine AC Rijeka-Zagreb imati visoke prihode, a do tada će prihode od cestarina investirati u svoje nove projekte. “Umjesto dva operatera imat ćemo jednog”, kazao je Kalmeta. Razlozi za to učinkovitije su gospodarenje i ubrzanje završetka gradnje dijela zaobilaznice. “HC trenutno radi na preko 300 projekata u cijeloj zemlji. ARZ od sada radi na jednom velikom projektu i imaju izvrsne iniženjere-naveo je Kalmeta. Svi zaposlenici prelaze pod okrilje ARZ-a i njihov se status ne mijenja. Riječki prometni čvor dio je europskog koridora Vb, koji podrazumijeva i osuvremenjivanje željezničkog prometa, te predstavlja intermodalni prometni čvor. Da bi u tom sustavu bili operabilniji Kalmeta smatra da je bolje da njime upravlja jedan subjekt. Kako su pozivi za jučerašnju primopredaju dokumentacije za gradnju druge trake zaobilaznice gradonačelniku Vojku Obersnelu te županu Zlatku Komadini stigli kasno popodne u srijedu, uz opasku da protokol nije predvidio da i oni aktivno sudjeluju u ceremoniji, to je izazvalo oprečne reakcije riječkih čelnika. Obersnel je prihvatio poziv, i pojavio se na svečanosti dok Komadina nije, već je sazvao izvanrednu pressicu.

Drugi kolnik riječke zaobilaznice odnosno dionica Diračje-Orehovica duljine oko 9 kilometara trebala bi biti završena najkasnije do konca 2009. godine a kako novac nije problem a neće biti potrebna ni državna jamstva, budući da Autocesta Rijeka – Zagreb ima dobar kreditni potencijal, a ARZ sada proširenu koncesiju, upravljanje i prihode od cestarine Krčkim mostom, AC Rupa- Matulji, ključan prometni problem države ima dobre šanse da to prestane biti, sumirao je jučer ministar prometa Božidar Kalmeta.

Obveza gradnje
Na pitanje zbog čega se ranije nije pristupilo ovakvom dogovoru, ili ubrzanju gradnje druge trake riječke zaobilaznice jer je riječ o vitalnom prometnom pravcu za zamelju Kalmeta je odgovorio da bi se to pitanje moglo postaviti i bivšim Vladama no da ova Vlada pokreće i završit će taj posao. No, jučer se nije moglo doznati ništa konkretnije o datumu početka radova na izgradnji riječke zaobilaznice.Kalmeta je potvrdio da će doputovati u Rijeku na dugo očekivani sastanak sa riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom i to 11. rujna. Sukus je to sa jučerašnje svečane primopredaje dokumentacije o izgradnji drugog kolnika riječke zaobilaznice upriličen na Čavlima, a na kojemu je bio nazočan uz predstavnike HC i HAC-a i ministar Božidar Kalmeta ali i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Od 1. rujna ARZ će upravljati AC Rijeka-Zagreb, pa je tako od HAC-a preuzeo upravljanje autocestom od Matulja do Rupe, točnije granice sa Slovenijom, Krčki most i izgradnju pristupne ceste, kao i obvezu izgradnje nedostajućeg dijela riječke zaobilaznice. Od HC-a preuzet će dionicu od Orehovice do Matulja, kao i DC 404 kada ovi objekti budu dovršeni. Za sada je u obvezi HC-a da ta dva projekta završe.Proširenje koncesije prati i produljenje ukupna koncesijskog roka na pet godina. Važno je da se cestovni prsten oko Rijeke, kada bude izgrađen, neće naplaćivati Riječanima.Direktor ARZ-a Jurica Prskalo najavio je otvaranje dionice Orehovica-Kikovica u studenome, te izjavio da će učiniti sve da se riječka zaobilaznica izgradi u što je moguće kraćem roku i ne na uštrb sigurnosti putnika i stanovnika. Ravnatelj HC-a Stjepko Boban navodi da ARZ-u predaju gotovu projektnu dokumentaciju dok Prskalo očekuje da će od 2015. godine AC Rijeka-Zagreb imati visoke prihode, a do tada će prihode od cestarina investirati u svoje nove projekte. “Umjesto dva operatera imat ćemo jednog”, kazao je Kalmeta. Razlozi za to učinkovitije su gospodarenje i ubrzanje završetka gradnje dijela zaobilaznice. “HC trenutno radi na preko 300 projekata u cijeloj zemlji. ARZ od sada radi na jednom velikom projektu i imaju izvrsne iniženjere-naveo je Kalmeta. Svi zaposlenici prelaze pod okrilje ARZ-a i njihov se status ne mijenja. Riječki prometni čvor dio je europskog koridora Vb, koji podrazumijeva i osuvremenjivanje željezničkog prometa, te predstavlja intermodalni prometni čvor. Da bi u tom sustavu bili operabilniji Kalmeta smatra da je bolje da njime upravlja jedan subjekt. Kako su pozivi za jučerašnju primopredaju dokumentacije za gradnju druge trake zaobilaznice gradonačelniku Vojku Obersnelu te županu Zlatku Komadini stigli kasno popodne u srijedu, uz opasku da protokol nije predvidio da i oni aktivno sudjeluju u ceremoniji, to je izazvalo oprečne reakcije riječkih čelnika. Obersnel je prihvatio poziv, i pojavio se na svečanosti dok Komadina nije, već je sazvao izvanrednu pressicu.

Na granici uljuđenosti
“Nije mi jasno zašto je priča oko primopredaje i širenja koncesije na ARZ obavijena velom tajni jer ja sam za to saznao iz medija. No, kako ne mogu opravdati ponašanje ministara koji su na granici uljuđenog odnosa, koji dolaze u Rijeku i izbjegavaju sastati se s čelnicima Grada, ja ću doći na svečanost jer se ne želim ponašati po takvom obrascu”, kazao je Obersnel na konferenciji za novinare koja je prethodila svečanosti u Čavlima. Obersnel je ipak bio pozvan da pozdravi skup u Čavlima, kada je i rekao da bi mu bilo draže da prisustvuje otvaranju drugog dijela zaobilaznice, no da ga ipak veseli što je nakon deset godina riječkih upozorenja kako je najbolje prihvatiti upravo ovakav koncesijski model da bi ceste zaživjele, to napokon napravljeno. Župan Komadina odlučio je ne pojaviti se na svečanosti s obzirom da protokol zaobilazi njegovo aktivno sudjelovanje. “Ne mogu dopustiti da budem Kalmetin dekor. Bahatost i arogancija HDZ-ovih ministara prešla je granice dobrog ukusa. Pričamo kako bismo htjelu u EU ali ne ide zajedno EU odijelo i balkansko ponašanje. Umjesto igrokaza, bolje da su rekli što će se i kada početi graditi”, komentira Komadina svoj izbor, uz opasku da HDZ stvara partijsku državu.

Autor: Tanja Čorak
31. kolovoz 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close