Rastom cijena na malo u kolovozu od 1,1 posto ovogodišnja projicirana inflacija od 6,5 posto gotovo je ostvarena u cijelosti. Procjena je da će inflacija u kolovozu zbog povećanja cijena osnovnim živežnim namirnicama iznositi tri posto. Prema predviđanjima Radovana Jelašića, guvernera Narodne banke, godišnja inflacija će najvjerojatnije iznositi 7,4 posto. Da bi se ona zaustavila na novoj stepenici, središnja banka poduzima mjere kako bi spriječila veće povećanje tzv. bazne inflacije, odnosno cijena, što se slobodno formiraju. Uspije li NBS u svojoj nakani, bazna inflacija bi krajem godine mogla završiti na stopi od 4,5 posto. Inflaciju ugrožavaju cijene, što se nalaze pod kontrolom vlade. Tzv. državna inflacija dosegla je više od 10 posto. Zato NBS poduzima mjere da pooštrenom monetarnom politikom održi baznu inflaciju na što nižoj razini. Središnja banka je zabranila poslovnim bankama da odobravaju gotovinske kredite na dulje razdoblje od dvije godine. Do 27. kolovoza takvi zajmovi odobravani su građanima na 10-godišnju otplatu, što je izazvalo, za srpske prilike, veliko povećanje kupovne moći, pa je povećana potražnja prijetila da izazove rast cijena. Poslovne banke su najavile kako će tu mjeru ublažiti tako što će potrošačke kredite početi odobravati na razdoblje od 10 godina, kao i kupnje platnim karticama, čime bi spomenuta mjera središnje banke bila anulirana. Jelašić je odmah reagirao prijetnjom da će NBS i tu vrstu zajmova vremenski ograničiti. Time sukobljeni interesi poslovnih banaka i NBS neće biti izglađeni jer je bankama stalo da nastave s plasmanom kredita stanovništvu, što se pokazalo isplativijim od plasiranja sredstava u gospodarstvo na čemu inzistira NBS. Poslovne su banke zbog kreditne ekspanzije ostvarile dobit u prvih šest mjeseci od 164 milijuna eura.

Monetarni odbor NBS-a odlučio je povećati referetnu kamatnu stopu sa 9,5 na 9,75 posto, s nagovještajem kako bi ona mogla i dalje rasti ako monetarne vlasti procjene da je prevelikom količinom novca u opticaju ugrožena ekonomska stabilnost. Očuvanje kakve takve ekonomske stabilnosti važno je za privlačenje inozemnog kapitala, koji izbjegava nestabilne terene. Guverner Jelašić pozvao je i financijsku vlast da svojim mjerama zadrži inflaciju u predviđenim okvirima jer se probijanje predviđenih okvira smatra najvećom opasnošću za ugrožavanje ekonomskih prilika u zemlji. Referentna kamatna stopa povećana je i zbog toga što cijene pod kontrolom države nastavljaju rasti. Visoki državni rashodi, osobito povećanje zarada, koje se ne temelje na povećanju produktivnosti, imaju znatan utjecaj na inflaciju. Monetarni odbor upozorava i na pojačane inflatorne pritiske što nalaže umjereno pooštravanje monetarne politike. NBS kani stvoriti uvjete prema kojima bi bazna inflacija u 2008. godini bila ispod šest posto. Iako se vlada brani kako je suša glavni krivac što će projicirana inflacija probiti predviđeni okvir, u javnosti ne postoji razumijevanje za njezina objašnjenja. Političke stranke dopustile su si luksuz da se tri mjeseca pogađaju o sastavu nove vlade, što je Srbiju skupo stajalo. Za vrijeme dok su se stranke iz tzv. demokratskog bloka pogađale o podjeli ministarskih resora, u Srbiju nije pristiglo nijedno inozemno ulaganje. U stručnim se krugovima procjenjuje da je Srbija zbog sporog postupka u izboru nove vlade ostala najmanje bez milijardu eura inozemnih ulaganja, što je pogubno za njezin ekonomski razvoj koji se temelji na inozemnom kapitalu jer ga domaće gospodarstvo, što je propustilo dva tehnološka ciklusa, nema.