Iznosi plaća oduvijek su top tema koja izaziva golemu pozornost javnosti. Koliko je (ne)moguće da se članak 51. iz upravo usvojenog Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, u kojem se utvrđuje “odsutnost tajnosti plaća” preslika i na cijeli javni sektor iz “portfelja” države? Sudeći po odgovorima, prispjelim tek od nekoliko anketiranih, iako je istovjetan upit odaslan na petnaestak adresa, javnost i dalje ostaje uskraćena u svojoj znatiželji. Tako iz Hrvatske radio televizije poručuju da “jesu nacionalna radio-televizija, no njihovo je djelovanje regulirano posebnim zakonom”. Njihove su plaće već objavljivane, uz iznimku desetak posebnih ugovora “koji zbog tržišnog okružja u kojem HRT djeluje nisu za javnu objavu, ali su nadležnim tijelima dostupni na zahtjev”, uzvraćaju s Prisavlja, uz napomenu da nije riječ o plaćama rukovodstva nego pojedinih urednika i novinara. “Hrvatska pošta je u državnom vlasništvu, no posluje po Zakonu o trgovačkim društvima. U jednom dijelu poštanskih usluga javni je operator pa otuda proistječu česti nesporazumi u javnosti i pogrešno svrstavanje HP-a u kategoriju javnih poduzeća”, kažu u Pošti te napominju da je kod njih “tajnost, odnosno javnost plaća od prije prepuštena izravnom dogovoru poslodavca i zaposlenika”. Gotovo istovjetan sadržaj stigao je i u odgovoru iz Jadranskog naftovoda. “Iako su dioničko društvo od posebnog državnog interesa, nisu javno poduzeće ili ustanova s javnim ovlastima”, stoji među ostalim u dopisu Janafa, dok su iz Hrvatske gospodarske komore kratko pojasnili da ne mogu odgovoriti jer su “mjerodavni na godišnjem odmoru”. S ostalih desetak adresa uzvratili su šutnjom. Po klasifikaciji Ministarstva financija (www.mfin.hr), u javna poduzeća i ustanove svrstani su: CARNet, Croatia osiguranje, Državni ured za reviziju, Državni zavod za statistiku, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Hrvatska izvještajna novinska agencija, Hrvatska Lutrija, Hrvatska narodna banka, Hrvatska pošta, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatske autoceste, Hrvatske vode, Hrvatske šume, Hrvatske željeznice, Hrvatski fond za privatizaciju, INA Industrija nafte, Jadranski naftovod, Jadrolinija, LZ “Miroslav Krleža”, Narodne novine i Plovput. Nakon što je država u Hrvatskom telekomu ostala na samo 49 posto udjela ta je kompanija izbrisana s popisa.