EN DE

Željeznice Srbije najveća među gubitašima

Autor: Rato Petković
27. kolovoz 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Za cjelovitu modernizaciju ŽS potrebno je uložiti najmanje tri milijarde eura

BEOGRAD Sa 269 milijuna eura Željeznice Srbije (ŽS) zauzimaju prvo mjesto po visini duga među javnim poduzećima. Uprave inozemnih željeznica pristale su da ŽS otpišu pola duga od 37 milijuna eura, koliko iznosi njihovo potraživanje. Preostali dio duga ŽS nastoje prebaciti na državni proračun s time da željeznica zaradu usmjeri prema vlastitom razvoju. Od usluga u tranzitu lani je ostvaren prihod od 48 milijuna dolara. Toliki prihod, u odnosu na potrebe za razvoj predstavljaju ‘’mrvicu’’. ŽS, prema kazivanju njezina direktora Milenka Šarančića, pregovaraju sa Svjetskom bankom o kreditu vrijednom 150 milijuna dolara, a zajam od Europske banke za obnovu i razvoj od 100 milijuna eura nalazi se u fazi ugovaranja. Ta sredstva bit će upotrijebljena za nabavku lokomotiva i vagona. ŽS su objavile natječaj za kupnju 1100 vagona koji će biti plaćeni inokreditima. Za cjelovitu modernizaciju ŽS, kojom bi njezine usluge bile podignute na razinu europskih, potrebno je uložiti tri milijarde eura. Za ključni Koridor 10, što se nalazi u sastavu europskog koridora, potrebno je 1,250 milijarda eura. Budu li pribavljena potrebna sredstva, što ih Srbija nema, modernizaciju željezničkog prometa moguće je obaviti u razdoblju od sedam godina. ŽS je objavila raskid ugvora s TriGranitom o gradnji željezničkog kolodvora iako u toj izraelskoj kompaniji, što je lani dala najbolju ponudu, ističu kako nije sklopljen nikakav sporazum jer se natječajna dokumentacija bitno razlikuje od stvarnog stanja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

BEOGRAD Sa 269 milijuna eura Željeznice Srbije (ŽS) zauzimaju prvo mjesto po visini duga među javnim poduzećima. Uprave inozemnih željeznica pristale su da ŽS otpišu pola duga od 37 milijuna eura, koliko iznosi njihovo potraživanje. Preostali dio duga ŽS nastoje prebaciti na državni proračun s time da željeznica zaradu usmjeri prema vlastitom razvoju. Od usluga u tranzitu lani je ostvaren prihod od 48 milijuna dolara. Toliki prihod, u odnosu na potrebe za razvoj predstavljaju ‘’mrvicu’’. ŽS, prema kazivanju njezina direktora Milenka Šarančića, pregovaraju sa Svjetskom bankom o kreditu vrijednom 150 milijuna dolara, a zajam od Europske banke za obnovu i razvoj od 100 milijuna eura nalazi se u fazi ugovaranja. Ta sredstva bit će upotrijebljena za nabavku lokomotiva i vagona. ŽS su objavile natječaj za kupnju 1100 vagona koji će biti plaćeni inokreditima. Za cjelovitu modernizaciju ŽS, kojom bi njezine usluge bile podignute na razinu europskih, potrebno je uložiti tri milijarde eura. Za ključni Koridor 10, što se nalazi u sastavu europskog koridora, potrebno je 1,250 milijarda eura. Budu li pribavljena potrebna sredstva, što ih Srbija nema, modernizaciju željezničkog prometa moguće je obaviti u razdoblju od sedam godina. ŽS je objavila raskid ugvora s TriGranitom o gradnji željezničkog kolodvora iako u toj izraelskoj kompaniji, što je lani dala najbolju ponudu, ističu kako nije sklopljen nikakav sporazum jer se natječajna dokumentacija bitno razlikuje od stvarnog stanja.

Autor: Rato Petković
27. kolovoz 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close