Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina na jučerašnoj konferenciji za novinare iznio je isrcpnu komparativnu analizu podataka distribuciji novaca iz državnog proračuna pojedinim gradovima i županijama. Iz nje je razvidna podjela novaca poreznih obveznika po zavičajnoj pripadnosti onih koji dijele. Bez želje za negiranjem potrebe za društvenom solidarnošću na način da razvijeni pomažu manje razvijenim krajevima u državi, što je višekratno ponovio, Komadina je analizirao efekte dosadašnje centralizacije u raspodjeli prihoda, zaključivši da “nema kriterija po kojima neka sredstva odlaze u određene dijelove zemlje”. Nedostatak kriterija daje diskrecijsko pravo ministrima i osoblju da redistribuiraju novac na način na kojim smatraju da treba, a tu je onda i prostor da se distribucija temelji na stranačkoj pripadnosti i podobnosti, zaključuje Komadina.

Koncentracija u Zagrebu
Usporediviši proračune gradova Pule, Rijeke, Splita, Zadra i Osijeka, Komadina primjećuje da je riječki proračun najjači iako je u odnosu na broj stanovnika Split veći grad, što ukazuje na slabiju gospodarsku aktivnost u dalmatinskoj metropoli. Zagreb je izostavljen jer zagrebački proračun u usporedbi sa ostalima prikazuje sjaj, ali i bijedu. Zagrebački proračun, naime, veći je od svih ostalih proračuna zajedno, te ukazuje na metropolizaciju zemlje te koncentraciju kapitala i gospodarske aktivnosti što nikako ne vodi policentričnosti. Analizirajući raspodjelu državne pomoći gradovima, župan Komadina zaključuje da prosperiraju oni gradovi iz kojih dolaze pojedini ministri. Tako je vidljiv skok kod razine svote državne pomoći Zadru u 2007. godini, koji je dobio 97 milijuna kuna, a u prošloj godini raste i svota Osijeku, kao i Splitu. Udjeli gradskih proračuna koji se oslanjaju na pomoć iz državne kase kažu da Zadar 25 posto svoga proračuna temelji na očekivanim dotacijama države, Rijeka samo jedan posto, a u pulskom proračunu taj se kreće između tri i četiri posto. slika je slična kada je riječ o županijama. Konkretno, od 2003. godine vidljiv je kontinuirani rast pomoći splitsko dalmatinskoj i zadarskoj županiji. Naravno, sve to može biti i slučajno, jer oni imaju projekte a drugi ih nemaju, komentira župan Komadina. Statistika kaže da je Primorsko-goranska županija po kriteriju kumulativnog iznosa najjača u zemlji, odnosno da žitelji PGŽ najviše u zemlji ostvaruju novca, dok je Istra na prvom mjestu gledano po stanovniku.

Trećina poluprofil
Komentirao je i rad javnih poduzeća na primjeru cestogradnje, izračunavši pred novinarima na ploči koliko su građani do sada pretplatili Autocestu Rijeka – Zagreb, s obzirom da plaćuju cijenu punog profila a jednom njenom trećinom (onom koja se nalazi u PGŽ-u) voze se u poluprofilu, dakle običnom dvosmjernom cestom. Godišnje korisnici te tzv. autoceste plate oko 70 milijuna kuna vožnju po budućoj autocesti. Radi se o par stotina milijuna kuna koje su do sada uzele Autoceste od građana za gradnju drugih cesta. Toliko novaca bilo je dovoljno za završetak drugog traka riječke zaobilaznice, ali izgleda i za cestu od luke Gražanica u Zadru do autoceste, one luke o kojoj se priča da je upravo prodana nekim novim vlasnicima – tumači župan. Ne želim ništa sugerirati, zato navodim brojke no trendovi su indikativni, rekao je na kraju Komadina. Komadina je dodao da se sve druge autoceste u zemlji grade i od 0,6 kuna po litri benzina koju plaća svaki kupac goriva, a AC Rijeka-Zagreb se gradi isključivo od prihoda iz prometa. Također, jedini most čiji se prelazak naplaćuje je Krčki most, koji je odavno amortiziran. Činjenica je i da se u inozemstvu naplaćuje prelazak preko mostova i tunela, autocesta ali jedino onda, kaže Komadina, kada je to alternativni pravac. U slučaju Krka, alternativnog puta osim preko mosta nema, izuzmemo li plivanje do otoka, zaključio je Komadina.