Srbija će, prema Jasni Matić, državnoj tajnici Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, ratificirati sporazum Cefta u rujnu na prvom zasjedanju republičkog parlamenta poslije ljetnjeg odmora. Srbija to čini u posljednjem trenutku jer je za konac rujna predviđeno održavanje sjednice zajedničkog komiteta na kojoj će biti usvojeno više dokumenata kojim će biti uređeni odnosi između osam članica Cefta. Odgoda ratifikacije sporazuma prijeti da Srbija na spomenutom skupu bude nazočna u ulozi promatrača, što joj oduzima pravo da ravnopravno sudjeluje u usvajanju dokumenata. Da bi se steklo punopravno članstvo, potrebno je da Srbija ratificira sporazum najmanje mjesec dana prije održavanja sjednice zajedničkog vijeća. U povodu upitnosti statusa Srbije na prvom zasjedanju zajedničkog komiteta Jasna Matić je izjavila kako od ostalih članica očekuje razumijevanje što Srbija kasni s ratifikacijom, te da će joj, unatoč tome, biti priznato ponopravno članstvo. Kašnjenje se objašnjava izgubljenim vremenom u osnivanju nove vlade, što je potrajalo tri mjeseca. Srbiji je veoma stalo da odmah dobije status ponopravnog člana jer će u protivnom biti hendikepirana u robnoj razmjeni s ostalim članicama. Osim sa Hrvatskom i Moldavijom, Srbija ostvaruje suficit s preostalih pet članica sporazuma Cefta i zato je veoma zainteresirana za članstvo, to prije što Cefta predstavlja ‘ulazna vrata’ u EU. Od članstva u Cefti Srbija očekuje povećanje izvoza, što će pridonjeti smanjenju njezina visokoga vanjskotrgovačkog deficita, koji bi ove godine mogao iznositi rekordnih devet milijardi dolara.

Osim štete koju bi Srbija mogla imati zbog kašnjenja u ratifikaciji sporazuma Cefta, sporost u osnivanju nove vlade negativno se odrazila i na ovogodišnja inozemna ulaganja. U 2007. godini u Srbiju je dosad uloženo 1,2 milijarde dolara inozemnog kapitala. Prema prognozama Jasne Matić, taj bi iznos do kraja godine, u najboljem slučaju, mogao biti udvostručen. Ako se to ostvari, u Srbiju bi u 2007. godini ulaganje inozemnog kapitala bilo dvostruko manje nego u 2006. godini. To bi se moglo negativno odraziti na planirano ostvarivanje ovogodišnjeg rasta BDP od 6,5 posto jer ekonomski razvoj zemlje u velikoj mjeri ovisi o inozemnim ulaganjima zato što domaće gospodarstvo nema vlastita kapitala za razvoj. Bankarski krediti su veoma skupi, a poslovne banke više su orijentirane prema odobravanju zajmova stanovništvu jer u tom poslu postižu veće kamate. Da bi se poslovne banke odvratile od takve prakse, Radovan Jelašić, guverner NBS-a najavio je mjere središnje banke da bi se smanjila ročnost gotovinskim kreditima, koje su banke odobravale na 10 godišnju otplatu, što je građane privuklo da se više zadužuju. Srbijanske vlasti nastoje privući što više inzemnih tzv. greenfield ulaganja jer se njima povećava broj zapslenih. Nezaposlenost je najveća slabost domaće ekonomije jer gotovo milijun radnosposobnog stanovništva vodi se kao nezaposleno. Sa stopom nezaposlenosti od 21,7 posto Srbija je prva u Europi. Osobito zabrinjava što mladi i školovani kadrovi teško dolaze do posla pa je primjetna znatna ekonomska emigracija. Radi većeg zapošljavaja vlasti stimuliraju inozemne ulagače i domaća poduzeća tako što za svakog novozaposlenog daju stimulaciju od dvije do deset tisuća eura. Britanska kompanija Alena dobila je šest milijuna za gradnju tvornice u Vranju u kojoj će biti zaposleno tri tisuće radnika. Dosad su realizirana tri stimulacijska kruga kojima je obuhvaćena 31 kompanija – 17 inozemnih i 14 domaćih. Ukupno je odobreno 15,5 milijuna eura, a posao će dobiti 7657 radnika u 25 srbijanskih općina. U tijeku je četvrti krug prijavljivanja za dobivanje stimulacija iz fonda za razvoj i ravnomjerniji regionalni razvoj.