Austrijski ured za vanjsku trgovinu u Zagrebu treći je put zaredom napravio istraživanje među austrijskim investitorima u Hrvatskoj. O dojmu o hrvatskom tržištu i njegovom razvoju ured je pitao 400 tvrtki, a obrađeno je 118 odgovora, kaže ekonomistica Sonja Holocher Ertl, zamjenica direktora Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu.

Što je najvažniji zaključak posljednjeg istraživanja?
– Zanimalo nas je jesu li se smanjile prepreke za investitore u Hrvatskoj. Alarmantno je za Hrvatsku da je gotovo 70 posto investitora reklo da su prepreke ostale iste. Gotovo petina njih čak misli kako su se prepreke povećale, a samo 11 posto vidi u ovom segmentu poboljšanje. I pored toga većina austrijskih investitora zadovoljna je razvojem vlastitih tvrtki i s relativno mnogo optimizma gledaju u budućnost.

Kako to tumačite?
– Ovo ne predstavlja kontradikciju, nego samo pokazuje kako se tvrtke dobro snalaze i u teškim uvjetima. Ali to pokazuje da bi rezultati u boljim uvjetima bili još bolji.
Na pitanje kako će se razvijati investicije, dobit, promet, troškovi i broj suradnika, većina je odgovorila kako računaju s povećanjem troškova, ali i pored toga očekuju bolji promet i dobit. Također računaju i da će povećati broj radnika. Izjave u ovom istraživanju, u usporedbi s istraživanjima u dvije protekle godine, mnogo su suzdržanije i kako su tvrtke svoja očekivanja smanjila. Iz istraživanja se može zaključiti kako su i strani investitori malo razočarani Hrvatskom. Austrijski investitori načelno imaju više optimizma nego oni iz drugih zemalja EU što je i pokazalo naše lanjsko istraživanje koje smo proveli među svim investitorima iz EU.

Kako sagledavate razvoj hrvatskog gospodarstva u posljednje tri godine od kad ovdje radite?
– Hrvatsko gospodarsko je danas načelno vrlo dobro. Mnogo toga je postignuto: smanjen je proračunski deficit i nezaposlenost, a inflacija je stabilna. Industrijska proizvodnja pozitivno se razvila – iako još uvijek nije postignuta prijeratna razina, turizam se razvija vrlo dobro. Izgradnja infrastrukture se jako forsira. Pored toga mislim da Hrvatska zaostaje za očekivanjima ili bolje rečeno nije iskoristila u cijelosti svoje potencijale.

Gdje vidite najviše problema?
– Gospodarski rast od 4,8 posto u protekloj godini i očekivanja veća od pet posto za ovu godinu jako su dobar pokazatelj. Taj rast velikim dijelom nose investicije, privatna potrošnja i naravno izvoz. Investicije javnog sektora mnogo su veće nego one privatnog sektora, a s tim se opterećuje državni proračun. Privatna potrošnja se prije svega u posljednje vrijeme pojačava državnim transferima (isplata mirovina, itd.) i financira se često kreditom. Proizvodi dolaze velikim dijelom iz inozemstva, a zbog toga raste vanjskotrgovinski deficit jer uvoz raste brže nego izvoz. Ova dva jaka faktora rasta – investicije javnog sektora i privatna potrošnja – zbog toga imaju nezdravu strukturu i nisu trajni. Izvozni sektor se razvija, ali presporo. Strane izravne investicije izgledaju na prvi pogled jako dobre. Međutim kada se točnije pogledaju brojke, vidi se, kako se samo jako mali dio ulaže u razvojnu tehnologiju i turizam, vašu najvažniju izvoznu uslugu. Zbog toga se premalo razvija izvoz konkurentnih proizvoda.

U kojem smjeru vidite rješenja?
– U Hrvatskoj se moraju stvoriti potrebni okvirni uvjeti i pretpostavke za trajni gospodarski rast i veće privatne investicije, a Hrvatska se također mora više truditi kako bi privukla stane izravne investicije u područjima visoke tehnologije i turizma.
Za to su potrebni učinkoviti gospodarski i poslovni procesi te motivirana i visoko kvalificirana radna snaga. Vladina izvozna ofenziva i otvaranje Agencije za poticanje izvoza i investicija su prvi važni koraci. Prethodno spomenuto istraživanje među austrijskim investitorima ukazuje točno gdje leže problemi i neučinkovitost gospodarstva. Za poboljšanje okvirnih uvjeta je zadužena politika. Kad sam 2004. došla u Hrvatsku imala sam dojam da se ona razvija vrlo dinamično, iako su gospodarski pokazatelji ukazivali na to da je razvoj, u usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, manje dinamičan. Ali raspoloženje je bilo dobro, Vlada stabilna i ambiciozna, pa imajući pristup EU pred očima, bilo je za očekivati da će se razvoj ubrzati. Na žalost taj pozitivni prvi dojam kod mene je s vremenom splasnuo. Sve više se pokazivalo, kako ambicioznim planovima, državni predstavnici nisu pridavali dovoljno važnosti.

Imate li neke svježe primjere za to?
– Dobar primjer su nove odredbe u pogledu obnovljivih izvora energije koje su stupile na snagu 1. srpnja 2007. Kada sam došla u Hrvatsku, Ministarstvo gospodarstva je najavljivalo nove odredbe za obnovljive nositelje obnovljivih izvora energije. Na žalost tri godine su to bile samo najave, a pravilnik je tek ove godine konačno stupio na snagu. U mnogim područjima sam dobar dojam s početka s vremenom na žalost morala revidirati. Za pravosuđe sam najprije mislila kako je pretrpano predmetima i zbog toga nedjelotvorno, ali u načelu pravedno. Međutim, iskustvo je pokazalo, kako ovdje politika često ima utjecaj i kako je hitno potrebna reforma pravosuđa, izgleda, u cijelosti – stala. Učinkovito pravosuđe i vladavina prava trebaju biti nositelj društva, jer ako se stečena prava ne mogu ostvariti ili se do njih može doći samo uz nerazmjerno veliki napor, pravi sustav postaje apsurdan. Ta nedostajuća pravna sigurnost je jedno od najvećih opterećenja za investitore. Tako je i s borbom protiv korupcije. Korupcija se rado prikazuje kao da se odnosi samo na lokalnu razinu, međutim ona se proteže kroz najviše političke i gospodarske krugove, kako su to akcija Maestro i skandal u HFP pokazali. Međutim značajno je da ovaj skandal nije imao političke posljedice. Odugovlačenje bitnih privatizacija košta hrvatsko gospodarstvo također puno djelotvornosti, a o okolnostima privatizacija u prošlosti, neću ni govoriti. I o razvoju turizma puno se priča i piše ali malo se radi. Praktično svatko zna kako je proširenje turističkih kapaciteta i produženje turističke sezone hitno potrebno. Inicijative koje idu u tom smjeru ne podržavaju se ili se to čini nedovoljno, a čak se sprječavaju u nekim slučajevima kao što je beskrajno duga priča o razvoju golf-turizma. Tvrtku Golf d.o.o. za razvoj golfskih projekata država je davno osnovala, a usprkos tome skoro da nema golfskog terena u Hrvatskoj. Ove godine je prvi put održana konferencija o golfu na inicijativu Filipović Consultinga, zajedno s nama i američkom trgovačkom komorom (AmCham) kako bi se skrenula pozornost na tu situaciju. Konverenciju je s državne strane podržala samo Agencija APIU.

Koje pomake hrvatske administracije ocjenjujete najvažnijima?
– Što se tiče poduzetničkog okruženja, država stalno se napominje Hitro.hr kao primjer velikog napretka. Osnivanje tvrtke i prije toga bilo je relativno brzo i ne tako problematično. Ali je Hitro.hr prije svega u vezi s uslugama e-porezna, e-regos, e-kataster, itd. jedan veliki napredak. Ubrzanje je hitno potrebno kod raščišćavanja zemljišnih knjiga i katastra što nije samo od izuzetne važnosti za poduzeća nego za svakog u Hrvatskoj. Bitan korak postignut je s akcijom Maestro. Borba protiv korupcije igra bitnu ulogu u podizanju sposobnosti za tržišno natjecanje. Možemo se nadati da Maestro neće ostati pojedinačan slučaj u borbi protiv korupcije te da to nije samo obećanje političara. Pozitivan je napredak pregovora za pristupanje EU te prilagođavanje propisa standardima EU što dovodi do porasta pravne sigurnosti, ali u nekim područjima stvarnost kaska za odredbama.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

Radite već šest godina u gospodarskoj diplomaciji Austrije, najprije ste bili tri godine u Australiji, a potom tri godine u Hrvatskoj. Koje preporuke imate za Hrvatsku?
– Austrija je – kao i Hrvatska – jedno malo otvoreno gospodarstvo, koje jako ovisi o izvozu. Stoga imamo s Organizacijom vanjske trgovine pri Austrijskoj gospodarskoj komori vrlo jaku i po cijelom svijetu raširenu mrežu za podršku austrijskim izvoznicima i tvrtkama u inozemstvu. Po svijetu imamo 70 ureda za vanjsku trgovinu i 30 marketinških ureda, koji podržavaju naše izvoznike i investitore s lokalnim know-how, upozoravaju na poslovne prilike, uspostavljaju kontakte za njih i informiraju o razvoju tržišta. Bavimo se konkretnim problemima naših tvrtki i pokušavamo im na praktičan, a ne birokratski način, pomoći pri rješavanju problema. Pod pojmom “gospodarska diplomacija” mnogi zamišljaju možda nešto glamurozno. Međutim naš posao je prizeman odnosno mi ga kao takvog doživljavamo. Kroz takav pristup se naš posao od strane austrijskih poduzeća jako dobro prihvaća i cijeni.

Najlošije ocjene pravosuđu, a najbolje kvaliteti radnika i dobavljača

Kako austrijski investitori gledaju na poslovanje u Hrvatskoj?
– Tvrtke ocjenjuju gospodarsku situaciju u Hrvatskoj prosječnom. Postotak tvrtki koje su stanje ocijenili lošim ili vrlo lošim (njih 30,5 posto), veći je od onih koje su gospodarsku situaciju ocijenili kao dobru ili vrlo dobru (njih 24,5 posto). Najveći dio, njih 45 posto dalo je zadovoljavajuću ocjenu. Načelno se misli kako će se situacija poboljšati a ne pogoršati. I dosadašnji okvirni uvjeti poslovanja u Hrvatskoj pokazuje tu sliku. Gotovo polovina tvrtki ocjenjuje razvoj samo zadovoljavajućim, više od trećine tvrtki ocjenjuje razvoj kao loš ili veoma loš. Analiza pojedinih faktora poslovanja pokazuje da su područja, koja su tvrtke ocijenile kao jako bitna, ona na kojima treba provesti najveće reforme. Pravosuđe i pravna sigurnost ocijenjeni su kao najvažniji faktori, a loše su ocjenjeni s ocjenom od 3,95 (ocjena 1 = vrlo dobar, ocjena 5 = nedovoljan). Problemi su i korupcija, zakonodavstvo, moral plaćanja i javna uprava, ovdje posebno porezna uprava, proces dodjela dozvola, javni natječaji, zemljišne knjige itd. Austrijski investitori su relativno zadovoljni s angažmanom i kvalifikacijom suradnika, raspoloživosti lokalnih dostavljača i geografskim položajem.