Čini se da je Vlada konačno izvadila svoj najjači predizborni adut kad je populacijska politika u pitanju. Od iduće godine majke će tako tijekom prvih šest mjeseci porodiljnog dopusta primati svoju punu plaću bez ikakvih ograničenja, a postoji mogućnost da se puna plaća prima i u preostalih pola godine koliko po našem zakonu traje porodiljni dopust. Za sve to trebalo bi u proračunu osigurati dodatnih 360 milijuna kuna. Jadranka Kosor s ponosom kaže da će se time ukinuti diskriminacijski limit za porodiljne naknade tijekom prvih šest mjeseci porodiljnog dopusta. Vlada, dakako, očekuje da će najava izazvati euforiju. Prema ocjenama HDZ-ove populacijske politike koje je za Poslovni dnevnik dao demograf Jakov Gelo, ne treba očekivati da će spomenuta predizborna odluka izazvati baby boom. Možda će tek kupiti simpatije nekih udruga ili glasove nekolicine budućih roditelja. Jakov Gelo spada u skupinu koju mnogi nazivaju katastrofičarima jer među ostalim tvrdi da bi, nastavi li se sadašnji trend po kojemu Hrvatska u 12 godina izgubi grad od 80 tisuća stanovnika, za pola stoljeća broj stanovnika bio dvostruko manji. Drugim riječima, da bi Hrvatska za 50 godina imala isti broj stanovnika trebala bi za 50 posto povećati broj živorođene djece, a to se neće dogoditi spontano već uz velika ulaganja truda i novca.

Kako komentirate odluku Vlade da ukine limit za porodiljne naknade?
– Nema sumnje da je to dobra odluka jer zaista nije u redu da majke koje rade i imaju dobru plaću na porodiljnom dopustu imaju naknadu nekad i upola manju od njihovih mjesečnih primanja, kao da su kažnjene zbog odluke da imaju dijete.

Je li to dovoljno?
– Naravno da nije dovoljno. Što je, primjerice s drugim majkama, onima koje imaju male plaće, koje uopće ne rade? Priznajmo da bi njima jedna prosječna plaća dobro došla u uvjetima kad im se troškovi života zbog novog člana obitelji značajno povećavaju. Iako se dakako neke materijalne razlike ne mogu izbrisati, cilj demografske politike trebalo bi biti ukidanje razlika među majkama kad su u pitanju poticajne mjere za proširivanje obitelji.

Vi ste član Vladina Savjeta za demografsku politiku. Sluša li Vlada vaše savjete?
– Osnovni problem u našoj komunikaciji je što sam ja uvijek zagovarao eksplicitnu demografsku politiku, odnosno tražio sam da mjere budu općenite i da vrijede za sve mlade ljude, (buduće) roditelje i djecu, odnosno da ne prave selekciju među različitim skupinama u društvu. Mjere koje se kod nas donose u najvećem broju slučajeva više su socijalne nego demografske i donose se za određene skupine društva, siromašne, bogatije, obitelji s mnogo djece…

Koje su to mjere koje predlažete, a nisu uvedene?
– Drugi je problem demografske politike koja se provodi u Hrvatskoj što mjere naše demografske politike nisu koordinirane na način da imaju kumulativno djelovanje, a nisu ni progresivne, poput povećavanja dječjeg dodatka sa svakim djetetom, beneficija ovisno o broju djece, ali i nekih “kaznenih” mjera, odnosno ukidanje nekih beneficija za roditelje s jednim djetetom. Potrebno je i poboljšati i rješavanje stambenih pitanja za mlade ljude te smanjiti neke poreze poput onih na dječju opremu. Nužno bi bilo i provesti temeljita istraživanja o mogućnostima proširenja takozvanih part-time poslova, odnosno poslova sa skraćenim radnim vremenom. Važno je pritom da rad na pola radnog vremena ne smije prepoloviti plaću jer radnik u četiri sata nikako nije upola efikasan kao u osam sati rada, štoviše, ponekad je čak efikasniji u pola vremena jer se više trudi. Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko tvrtki u Hrvatskoj svojim djelatnicima omogućuje skraćeno radno vrijeme, i koliku plaću imaju ti radnici.

Što je s proširenjem uslužnog sektora koji bi trebao servisirati potrebe mladih obitelji?
– Mladi roditelji svakako bi trebali mnogo više pomoći nego što je sad imaju. Danas se više ne bi smjelo događati da nema mjesta u vrtićima i da se djeca stavljaju na liste čekanja da bi dobila mjesto.