EN DE

“Mirovinci” žele Inu

Autor: Teuta Franjković
08. veljača 2006. u 06:30
Podijeli članak —

U AZ-u smatraju da bi fondovi trebali imati olakšan pristup dionicama naftne kompanije

Ne toliko optimistična očekivanja AZ obveznoga mirovinskog fonda nisu rezultat poslovnih bilanci 2005. godine već zakonskih promjena najavljenih za 2006. Imovina AZ mirovinskog fonda narasla je u 2005. za nešto više od 1,5 milijardi kuna, a 83 posto porasta imovine posljedica su novih uplata kojih je tijekom proteklih godina bilo čak 100 posto. Prosječni godišnji prinos od početka rada iznosi 7,81 posto što je čak 6 posto iznad stope inflacije. I dok su prosječne kamatne stope na obveznice u zemljama EU zabilježile pad na oko 3,5 posto, u Hrvatskoj se ti iznosi još kreću oko prilično visokih 6,75 posto. Prinos hrvatskih državnih obveznica tek je 0,3-postotna poena veći od njemačkog slučaja, odnosno jednak je talijanskom. Ta se razlika prema mišljenju predsjednika uprave Dinka Novoseleca ne može više znatno smanjivati nego može samo biti gore.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Niži prinosi?
“Prostor za daljnje dobivanje prinosa iz tog izvora je iscrpljen”, pesimistično je zaključio Novoselec. Pod geslom da se “prošlost ne ponavlja” iz AZ-a naglašavaju kako je dosada financijski svijet bio obilježavan znatnim padom kamatnih stopa, ali takvom trendu, sudeći prema pokazateljima iz SAD-a, došao je kraj. FED već posljednjih godinu i pol podiže kamatne stope čija se razina od 1 popela na čak 4,5 posto, a ako je vjerovati politici Greenspanova nasljednika Bena Bernankea, taj će se trend nastaviti i u ovoj godini. Osim povećanja kamatnih stopa, aktualna je pojava dugoročnih aprecijacijskih pritisaka na kunu. U AZ-u tvrde kako hrvatsko gospodarstvo stvara više deviza koje se pretvaraju u kunu osobito tijekom deviznih priljeva tijekom turističkih sezona što dovodi do aprecijacije. HNB je ograničen u branjenju tečaja “prema dolje” s obzirom na to da svaka devizna intervencija središnje banke kreira deviznu likvidnost te dolazi do “začaranog kruga” gdje je moguća samo deprecijacija.Prema njihovu mišljenju, mirovinski fondovi nisu diverzificirani u najboljoj mjeri te ako se ne dogode skore promjene, dobiveni prinosi mogli bi se znatno smanjiti. Stoga predlažu izmjenu regulatornih ograničenja na način da se dopusti ograničena liberalizacija ulaganja. Povećanje ulaganja u hrvatske dionice koje nisu nužno u prvoj kotaciji omogućilo bi otvarenje dodatnih prinosa, a veća diverzifikacija održala bi jednaku dozu sigurnosti. Danas se mirovinskim fondovima ograničava udio u kompanijama na samo 5 posto. To se odnosi i na investicijske fondove, ali i na obveznice. Takva je imovina izložena riziku dugoročnog povećanja kamatnih stopa, a bez mogućnosti hedginga i diverzifikacije neće moći donositi velike prinose.

Ne toliko optimistična očekivanja AZ obveznoga mirovinskog fonda nisu rezultat poslovnih bilanci 2005. godine već zakonskih promjena najavljenih za 2006. Imovina AZ mirovinskog fonda narasla je u 2005. za nešto više od 1,5 milijardi kuna, a 83 posto porasta imovine posljedica su novih uplata kojih je tijekom proteklih godina bilo čak 100 posto. Prosječni godišnji prinos od početka rada iznosi 7,81 posto što je čak 6 posto iznad stope inflacije. I dok su prosječne kamatne stope na obveznice u zemljama EU zabilježile pad na oko 3,5 posto, u Hrvatskoj se ti iznosi još kreću oko prilično visokih 6,75 posto. Prinos hrvatskih državnih obveznica tek je 0,3-postotna poena veći od njemačkog slučaja, odnosno jednak je talijanskom. Ta se razlika prema mišljenju predsjednika uprave Dinka Novoseleca ne može više znatno smanjivati nego može samo biti gore.

Niži prinosi?
“Prostor za daljnje dobivanje prinosa iz tog izvora je iscrpljen”, pesimistično je zaključio Novoselec. Pod geslom da se “prošlost ne ponavlja” iz AZ-a naglašavaju kako je dosada financijski svijet bio obilježavan znatnim padom kamatnih stopa, ali takvom trendu, sudeći prema pokazateljima iz SAD-a, došao je kraj. FED već posljednjih godinu i pol podiže kamatne stope čija se razina od 1 popela na čak 4,5 posto, a ako je vjerovati politici Greenspanova nasljednika Bena Bernankea, taj će se trend nastaviti i u ovoj godini. Osim povećanja kamatnih stopa, aktualna je pojava dugoročnih aprecijacijskih pritisaka na kunu. U AZ-u tvrde kako hrvatsko gospodarstvo stvara više deviza koje se pretvaraju u kunu osobito tijekom deviznih priljeva tijekom turističkih sezona što dovodi do aprecijacije. HNB je ograničen u branjenju tečaja “prema dolje” s obzirom na to da svaka devizna intervencija središnje banke kreira deviznu likvidnost te dolazi do “začaranog kruga” gdje je moguća samo deprecijacija.Prema njihovu mišljenju, mirovinski fondovi nisu diverzificirani u najboljoj mjeri te ako se ne dogode skore promjene, dobiveni prinosi mogli bi se znatno smanjiti. Stoga predlažu izmjenu regulatornih ograničenja na način da se dopusti ograničena liberalizacija ulaganja. Povećanje ulaganja u hrvatske dionice koje nisu nužno u prvoj kotaciji omogućilo bi otvarenje dodatnih prinosa, a veća diverzifikacija održala bi jednaku dozu sigurnosti. Danas se mirovinskim fondovima ograničava udio u kompanijama na samo 5 posto. To se odnosi i na investicijske fondove, ali i na obveznice. Takva je imovina izložena riziku dugoročnog povećanja kamatnih stopa, a bez mogućnosti hedginga i diverzifikacije neće moći donositi velike prinose.

INA glavni cilj
Osvrnuvši se na skoru privatizaciju Ine, iz AZ-a su izjavili kako bi se prilikom alokacije dionica mirovinskim fondovima trebalo dati olakšani pristup te da bi ih se trebalo tretirati kao i domaće fizičke osobe. Kao primjer najbolje alokacije IPO-a navode PKNIG – poljsko poduzeće za proizvodnju plina – čije su dionice raspodjeljene tako da je svakom fondu omogućen upis jednakog udjela u imovini, odnosno alocirano im je 22 posto što u AZ fondu smatraju više nego dobrim primjerom. U AZ fondu optimistični su međutim u vezi s fiskalnom situacijom koju nazivaju “dobrom s tendencijom da bude još bolja”.

Autor: Teuta Franjković
08. veljača 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close