U strahu da bi se credit crunch mogao negativno odraziti na kreditnu ekspanziju američkih banaka, a time i na ekonomsku aktivnost u zemlji, te u konačnici iznuditi konkretne poteze (smanjenje ključnih kamatnih stopa) monetarnih vlasti, doslovno je izmaknuo tlo pod nogama američkoj valuti, koja se već početkom ovoga tjedna, sasvim na tragu prošlotjednog kaosa, spustila gotovo do granice od 117 jena. Dosegnuvši time najnižu razinu od kraja ožujka, sugerirajući veliku vjerojatnost svježih rekorda (u negativnom kontekstu) i u odnosu na ostale rivale. Uključujući, naravno, i euro, koji bi, ukoliko se obistine tmurne prognoze nekolicine analitičara, već kroz nekoliko tjedana mogao osvojiti čak i ključnu psihološku barijeru od 1,40 dolara. Bitno izmijenjenu percepciju analitičara najbolje oslikava kretanje terminskih ugovora na ključne kamatne stope, jer je vjerojatnost realizacije scenarija koji podrazumijeva primjenu ekspanzivnije monetarne politike u svega nekoliko tjedana naprasno povećana sa 14 na čak 85 posto. Drastično smanjujući kamatni diferencijal u odnosu na euro, ali i low-yielding valute poput japanskog jena i švicarskog franka, što nije baš najbolje prihvaćeno na tržištima kapitala širom Europe i Azije. Gdje su početkom ovoga tjedna ionako odjekivale loše vijesti sa Wall Streeta, vezane u prvom redu za kolaps hedge fondova u vlasništvu Bear Stearnsa, provocirajući nastavak nesmiljenog pritiska prodavatelja na dionice financijskih institucija. Makar predstavnici potonjih sve ozbiljnije uzimaju u obzir poražavajući utjecaj različitih glasina, servirajući još uvijek prilično pasivnu “obranu” od pesimista tvrdnjama kako će utjecaj krize u subprime segmentu američkog tržišta hipotekarnih zajmova na poslovne rezultat biti “minimalan” ili u najgorem slučaju – “ograničen”. Nekima je i to bilo dovoljno, pa je tako belgijska Dexia ostvarila rast cijene dionica od 4,9 posto, najavljujući sastanak s analitičarima na kojem će detaljno obrazložiti umirujuće svojih predstavnika, dok je Natixis otišao još i dalje, namaknuvši visokih 9 posto rasta cijene na dnevnoj razini. A za to je bilo dovoljno ustrajavanje na prijašnjim prognozama za tekuću godinu, ukazujući na solidnu strukturu aktive koja ne ostavlja mjesta panici.

Pozitivan pomak cijene dionica ubilježila je čak i IKB, no slaba je to utjeha za dioničare, nakon što je tržišna kapitalizacija njemačke banke samo prošloga tjedna smanjena za više od 40 posto, dajući kredibilitet svježim nagađanjima koje IKB trpaju u kontekst potencijalne mete za preuzimanje, za koju je navodno zainteresirana i Commerzbank. No kontinentalni su lideri svejedno tavorili na negativnom teritoriju, u čemu su prednjačili UBS i Credit Suisse, s minusom od 1,8 posto, odnosno, 1,1 posto. Nagađanja o usporavanju gospodarskog rasta u SAD najviše su štete pak nanijela predstavnicima resources segmenta tržišta kapitala. Jer likvidacija je u slučaju potonjih započela već u ranim jutarnjim satima (odmah po otvaranju azijskih burzi), tragom nastavka korekcije na tržištu nafte, dodatno intenzivirane procjenama kako je pozitivan trend cijena tijekom srpnja u prvi plan izbacio dobro poznatu gramzivost članica OPEC-a, te, kao u “dobra stara vremena”, izazvao rast proizvodnje iznad dogovorenih kvota. Naime, prema nekim procjenama, umjesto ranije fiksiranih 25,8 milijuna barela dnevno, iz OPEC-a je tijekom srpnja na tržište u prosjeku izbačeno 26,6 milijuna barela dnevno. Kada su u pitanju korespondirajuće dionice, tek je kraj trgovine donekle ublažio početne gubitke, kako za dionice rudarskih kompanija, tako i za izdanja naftne industrije na Starom kontinentu. No to je ipak bilo nedovoljno da vodeći burzovni indeksi isplivaju na pozitivan teritorij, usprkos nekolicini optimistično intoniranih poslovnih izvješća.

Rezultati podigli Munich Re 1,1 posto

Kakvo je, primjerice, objavio Munchen Re, ostvarivši u drugom kvartalu tek minoran rast dobiti (na 1,1 milijardu eura), no i tim je rezultatom uvjerljivo nadmašen tržišni konsenzus, a naklonost ulagača osigurana pozitivnom revizijom prijašnjih prognoza za tekuću godinu, omogućivši rast cijene dionica od 1 posto. Još jedna poboljšana ponuda za preuzimanje udobrovoljila je pak čelnike Imperial Chemical Industries, koji su odlučili dopustiti due diligence svom nizozemskom rivalu, kompaniji Akzo Nobel, čime su se dionice potonjeg spustile u minus od 0,3 posto, dok je ICI bio u plusu od 1,2 posto.