Pulska mljekara u svojim zlatnim osamdesetim godinama razvila je širok asortiman proizvoda svježih i polutrajnih, koje je plasirala u trgovinsku mrežu Istre. Međutim, pretvorbom i privatizacijom Mljekara je potpuno uništena, kooperanti su ostali bez otkupa, mnogi su ugasili proizvodnju, a dio se orijentirao prema Rijeci. Takvu sudbinu doživjela je i velika farma mliječnih krava OKPD Valture, koja je bila baza pulskoj Mljekari (osamsto do 1000 krava) pa je i ona morala svježe mlijeko transportirati u Rijeku. Devedesetih je prekinuta i bjelovarska veza i pulski ljubitelji domaćih svježih mliječnih proizvoda ostali su kratkih rukava.

Počeli na kiosku
Kada se sredinom devedesetih renovirala pulska tržnica, među mnogim zatvorenim novim kioscima u obnovljenoj secesijskoj zgradi Tržnice našao se i prodajni kiosk Vesna s desetak vrsta mliječnih proizvoda. Otvorila ga je ekonomistica Vesna Grubešić, koja je umjesto u teorijskoj ekonomiji, karijeru potražila u praktičnoj. Danas, deset godina kasnije, smatra da je uspjela, da sa suprugom, troje djece i sedamnaest zaposlenika vodi dobar biznis. Ovih dana otvorila je i prodajno mjesto u Rovinju, a prošle godine, jedina u Hrvatskoj u toj branši, krenula je u ambulantnu prodaju svojih proizvoda širom Istre. Nabavila je specijalizirani kombi-trgovinu s rashladnim pultom i time osigurala posao kćerci, koja na taj način proda 30 posto proizvodnje. “Kad sam se školovala, nikad nisam razmišljala o nečem takvom, a sve se dogodilo gotovo slučajno. Udala sam se u obitelj koja se bavila poljoprivrednom proizvodnjom za tržište, imali su krave, a onda je kćerka na dar dobila kozu. Toliko sam tu kozu zavoljela da sam počela razmišljati i o kozarstvu i stvarno, uz krave, počeli smo s uzgojem koza i proizvodnjom kozjeg sira. Kad je pulska mljekara propala, počeli smo sami proizvoditi i kravlji sir i prodavati ga na zelenoj tržnici. Onda su u Županiji krenuli poticajni krediti vrlo povoljni za ovakvu proizvodnju i ja sam u dogovoru s obitelji odlučila posvetiti se profesionalno mljekarstvu. Uz dva kredita čiju je kamatu sufinancirala Županija iz svog fonda za poticaje u poljoprivredi, kasnije sam digla i kredit iz linije Žena – poduzetnik Istarske razvojne agencije Ide i s puno entuzijazma krenula sam u biznis”, govori istarska mliječna poduzetnica Vesna Grubešić iz Loborike, nadomak Pule. Uz vlastito stado, Grubešići su organizirali još 35 kooperanata, opremili ih hladnjacima za mlijeko, koje se u zatvorenom sustavu prebacuje direktno u cisternu kojom svakog jutra prikupljaju mlijeko, oko 3000 litara. Sagradili su najsuvremeniji proizvodni pogon u kojemu godišnje prerade 1,200.000 litara mlijeka i ostvare ukupni prihod od 4,3 milijuna kuna. Pogon je kapacitiran za tri puta veću proizvodnju od sadašnje pa se proizvodnja, ovisno o tržištu, može još još dosta širiti. U sustavu su H.A.C.C.P i posjeduju certifikate ISO za kvalitetu i ekologiju. Svakodnevno mlijeko kontrolira Veterinarska stanica Pula, a nabavili su i vlastiti aparat za analizu mlijeka, Milko. Četiri puta mjesečno šalju mlijeko na analizu u središnji laboratorij u Križevcima. A kad je vidjela da joj posao ide od ruke, da bi svoju poslovnu znatiželju razvijala i dalje, Vesna je prošle godine u Loboriki otvorila zalogajnicu hrane koja radi svakodnevno, od deset do 22 sata s autohtonim istarskim specijalitetima na bazi mliječnih proizvoda.

Rad do ponoći
“Radimo svi vrlo mnogo, radni dan nam počinje rano, u pet ujutro, a završava blizu ponoći. Međutim, od ove se proizvodnje može i te kako dobro živjeti i u tome vidim budućnost za svoju obitelj. U međuvremenu, kad nas je proizvodnja preokupirala, prestali smo s vlastitim uzgojem stoke i sirovinu osiguravamo u čvrstoj kooperaciji. Mislim da su naši kooperanti zadovoljni jer poštujemo ugovore, cijene i rokove plaćanja”, zaključuje svoju jednostavnu, ali poticajnu priču jedna naoko obična, ali vrlo poduzetna i uspješna 45 godišnjakinja, koja je uspjela naći svoju nišu uspjeha u uobičajenoj ali zahtjevnoj proizvodnji, osigurati posao za cijelu obitelj i zaposliti još 17 radnika.

Priznanje Vesninu škripavcu na sajmu u Italiji

‘Kada je prije dvije godine Turistička zajednica Funtana imala turističku promociju u talijanskom gradu Bresci, direktor me upitao bih li mu dala poneki svoj proizvod da ga uvrsti u paletu autohtonih istarskih proizvoda. Prihvatila sam, a da nisam niti znala da će se uvrstiti i u ocjenjivanje. Moj polutvrdi sir između 1326 sireva iz raznih zemalja, a i Italija je kraljica tog proizvoda, osvojio je čak četvrto mjesto. Naravno da sam bila sretna, ali nisam baš taj trenutak razmišljala da bih to mogla iskoristiti u promotivne svrhe jer prodaja i u velikoj konkurenciji, osobito kroz inozemne i domaće velike trgovinske lance, ide vrlo dobro, pohvalila nam se Vesna.