Od 1. kolovoza stopa poreza na dodanu vrijednost za dnevne novine, tjednike i periodične časopise smanjena je sa 22 na 10 posto. O efektima te Vladine odluke Poslovni dnevnik razgovarao je s Marijanom Beljanom, predsjednikom Udruge novinskih izdavača osnovane pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hoće li novine pojeftiniti zbog smanjenja PDV-a?
– Odluku o formiranju cijene samostalno donosi svaki izdavač ovisno o svojem položaju na tržištu, strateškim ciljevima i razvojnim planovima. No treba reći da bi sve novine vjerojatno morale poskupjeti da nije došlo do smanjenja porezne stope, tako da je teško očekivati da će se netko odlučiti za prelazak na nižu cijenu. Cijena novina nije se mijenjala punih sedam godina, a u međuvremenu su snažno rasli ulazni troškovi. U posljednje tri godine, primjerice, cijena papira porasla je 20 posto, rasli su troškovi tiskanja, energije, transporta… Rijetko je koji proizvod, osim novina, u Hrvatskoj tako dugo bio prodavan po istoj cijeni. Sve zajedno dovelo je izdavače u prilično tešku situaciju, što se odrazilo i na završnim računima za 2006. godinu u kojima su mnogi iskazali gubitke. Bez smanjenja PDV-a bilo bi jako teško i održavati sadašnju cijenu novina.

Jesu li izdavači razmotrili marketinške učinke eventualnog smanjenja prodajne cijene? Bi li niža cijena dovela do većih prodanih naklada i posredno do većeg zanimanja oglašivača?
– Da je 2003. prihvaćen prijedlog izdavača da se za PDV na novine uvede nulta stopa vjerojatno bi već tada novine postale jeftinije i mogli bismo pratiti kako bi se to odrazilo na rast tiraža i porast oglašivačkih prihoda. No treba reći da je nova stopa od deset posto još uvijek iznad prosjeka visine poreza koji plaćaju izdavači u Europskoj uniji. U Austriji je PDV deset posto, ali već Njemačka ima sedam, Nizozemska šest, velika Francuska 2,1 posto. Niz europskih zemalja ima nultu stopu, a ekonomski su snažnije od Hrvatske i njihovi građani imaju viši standard. Iako je teško procijeniti kako bi se niža cijena novina odrazila na rast tiraže, može se reći da je, primjerice, tržišni uspjeh dnevnika 24 sata djelomično rezultat cijene od tri kune. Pitanje je, međutim, koliko izdavači mogu podnijeti smanjenje cijene s obzirom na visinu ulaznih troškova o kojima sam govorio.

Najavljujući odluku o nižoj stopi Premijer Sanader je rekao da Vlada želi novine učiniti dostupnijim što širem broju građana. Je li iz Vlade bilo sugestija izdavačima da smanje cijene pojedinog primjerka?
– Ne, nitko nam to izravno nije sugerirao. Smanjenje stope PDV-a smatramo oblikom pomoći da svladamo kritičnu zonu poslovanja i u tom smislu tu odluku pozdravljamo. A svaki izdavač samostalno odlučuje o poslovnoj politici.

No jesu li novine baš tako nedostupne građanima, s obzirom na realni rast standarda? U europskim novinskim krugovima proširila se usporedba s cijenom šalice kave s mlijekom u kafićima, kao simbolom nečega što si svatko može priuštiti. I kod nas je cijena dnevnih novina od šest kuna u razini jeftinijeg prosjeka cijene kave u ugostiteljskim objektima.
– Udruga novinskih izdavača namjerava uložiti u promociju čitanja novina kao važnog elementa u informiranju građana, a i kao ekonomskog modela koji pruža veliku korist oglašivačima. To rade i naši kolege na zapadu podsjećajući na snagu novina i odgovarajući na teze da je pozicija novina oslabljena dolaskom interneta i novih tehnologija. Novine se, naravno, trebaju mijenjati, prilagođavati publici i otkrivati njezine interese. Rast standarda i veća ekonomska aktivnost i u Hrvatskoj su se odrazili na većim prihodima od oglasa, ali ti prihodi još nisu takvi da bi mogli podmiriti porast ulaznih troškova.

Procjenjuje se da bi uz stopu od deset posto PDV-a izdavačima na godišnjoj razini ostalo oko 300 milijuna kuna. U što će se utrošiti taj novac?
– Uz lakše podmirenje naraslih troškova, novac će se uložiti u povećanje kvalitete novinskog sadržaja, u naše zaposlenike. Već će i na taj način čitatelji dobiti dio koristi od Vladine odluke. Hrvatske su novine opsegom i sadržajem na visokoj europskoj razini, a tu razinu nije lako održavati. Veći prihod o prodaje omogućit će i veću nezavisnost sadržaja, ne samo od politike nego katkad i od interesa gospodarskih subjekata i oglašivača. Čitatelji to veoma cijene.