Državni zavod za statistiku odsad će anketnu stopu nezaposlenosti umjesto polugodišnje računati kvartalno, s očitom tendencijom da ta dinamika dođe na mjesečnu razinu kao što je i slučaj u Europskoj uniji. Riječ je o stopi koja je, nasuprot registrirane koju se još mjesečno računa na temelju evidencija na Zavodu za zapošljavanje, usporediva s europskim podacima u razvijenim zemljama koje stopu nezaposlenosti i kretanja na tržištu rada redovito prate na temelju metodologije koju je odredila Međunarodna organizacija rada. Po tim kriterijima dio nezaposlenih s burze rada ne smatra se nezaposlenima, zbog čega je i vrijednost stope nezaposlenosti uobičajeno za 5 do 6-postotnih poena manja od one koju se izračunava po evideniciji HZZ-a, zbog čega je kod nas godinama bila prisutna dvojba u javnosti i političkim nadmetanjima koja je stopa prava. Koncem 1990-ih ta je razlika bila izraženija, a iako su se odstupanja između te dvije stope pojavljivale i u drugim zemljama koje su računale obje stope, tako drastične razlike vrijednosti kao u Hrvatskoj nisu bile slučaj. Loš glas koji tu stopu prati od 1996. godine, od kada je u uporabi, postupno se gubi, kako zbog činjenice da su taj standard prihvatile sve članice Unije, tako i zbog kontinuiranog smanjenja vrijednosti obje stope.

Strože definicije
Prema upravo objavljenim podacima za prvo ovogodišnje tromjesečje, stopa anketne nezaposlenosti iznosila je 11,2 posto. Nezaposlenih osoba bilo je 197.000. Istovremeno se na Zavodu za zapošljavanje vodilo kao nezaposlene osobe 297.000. No Anketa o radnoj snazi utvrdila je da 125.000 osoba koje na Zavodu vode kao nezaposlene zapravo nisu nezaposlene osobe. Odnosno, nešto više od 42 posto nezaposlenih na HZZ-u po međunarodnim kriterijima ne smatra se nezaposlenima. Istodobno Anketa o radnoj snazi detektirala je i 26 tisuća osoba koje su po tim strožim kriterijima nezaposlene, a da nisu bile registrirane na HZZ-u. Pravila Međunarodne organizacije rada, naime, rabe strože definicije zaposlenosti i nezaposlenosti, koje je utvrdila Međunarodna organizacija rada; nezaposlenom smatraju osobu u dobi između 15. i 64. godine, koja je bez posla, a spremna je prihvatiti bilo kakav posao u sljedeća dva mjeseca i aktivno je tražila posao u posljednja četiri tjedna. Nažalost, nije moguća točna usporedba na kvartalnoj razini, no gleda li se podatke za lanjsko prvo polugodište, zbog sezonskih kretanja tipičnih za hrvatsko tržište rada evidentan je trend smanjenja nezaposlenosti. Hrvatska stopa nezaposlenosti još je, međutim, najviša u odnosu na članice EU, s izuzetkom Poljske i Slovačke, a podaci državne statistike ukazuju i da se stopa zaposlenosti i aktivnosti sporo popravljaju. U prvom je tromjesečju zaposlenih bilo 1,563 milijuna, što je 42,8 posto radno sposobnog stanovništva Hrvatske. Takva stopa zaposlenosti nešto je povoljnija od one koja je iskazana za cjelokupno prvo polugodište prošle godine, u kojem je iznosila 42,6 posto, pa se, s obzirom na sezonske radove, očekuje njezina nešto veća vrijednost u drugom ovogodišnjem kvartalu. Što se aktivnosti tiče, ta je stopa u prvom tromjesečju iznosila 48,2 posto, što je razina iz prve polovice prošle godine. U apsolutnim brojkama to znači da je od 3,649 milijuna radno sposobnih stanovnika starijih od petnaest godina njih 1,76 milijuna bilo radno aktivno, bilo da su bili zaposleni ili nezaposleni, dok je 1,889 milijuna stanovnika bilo neaktivno.

Dugotrajno nezaposleni
Najviše neaktivnih je u umirovljeničkoj populaciji, odnosno u dobnoj skupini starijih od 65 godina, ukupno 850.000 u prvom tromjesečju, ali izuzetno visok udio je i u prethodnoj starosnoj skupini između 50. i 65. godine života, 476.000. Što se nezaposlenosti tiče, najviše je zastupljena među populacijom između 25. i 49. godine, 111.000. Sve je veći udio dugotrajno nezaposlenih, pa je od njih ukupno 197.000 duže od 25 mjeseci bez posla bilo 82.000.

Najviše neaktivnih s osnovnom školom

Podaci o obrazovnoj strukturi pokazuju da je udio osoba s višom i visokom školom u ukupnom broju zaposlenih bio gotovo 20 posto, ta skupina čini 13,5 posto nezaposlenih, ali i 6,6 posto neaktivnih. Najviše neaktivnih je, pak, u skupini osoba sa završenom osnovnom školom, gotovo 35 posto, dok 36,4 posto nezaposlenih ima samo jedan, dva ili tri završena razreda srednje škole za zanimanja i ta je obrazovna skupina najzastupljenija među nezaposlenima, ali ujedno i među zaposlenima (32,9 posto).