Ovih je dana Damir Kuštrak prvi put na funkciji predsjednika HUP-a vodio delegaciju poslodavaca na redovitom sastanku s Vladom s kojeg su odaslane neke zanimljive poruke vezane uz nastavak izrade registra skrivenih nameta i razvoja turizma u Hrvatskoj. Tako je uz sjednicu Izvršnog odbora HUP-a, koja je također prvi put održana pod njegovim predsjedanjem, započeo “pravi” radni dio Kuštrakova mandata u poslodavačkoj udruzi. Njegovim prvi dojmovi o novoj funkciji su, pak, da angažman u HUP-u doista iziskuje mnogo vremena.

Je li se išlo prema Vladi s nekim konkretnim zahtjevima?
U dijelu razgovora koji su se odnosili na projekt osnivanja registra čije je osnivanje dogovoreno još prije godinu dana samo su definirani daljnji koraci. Radna skupina trebala bi realizirati koncept prema kojem bi se na jednom mjestu pobrojala sva davanja kojima su opterećeni poslodavci. Tek nakon što se dobije registar i kroz njega uvid u broj i financijski opseg tih nameta, može se razgovarati o rješenjima koja bi išla u pravcu njihova smanjivanja ili ukidanja. U tom smislu je premijer Sanader od ministra Šukera zatražio da ponudi model prema kojem bi se to rješavalo.

Prezentacija Hitroreza u jednom je dijelu izazvala negativne reakcije pa je dojam da se na projektu radilo stihijski i nestručno? Može li se to dogoditi i s registrom?
Mislim da je glavni problem bio u preranoj prezentaciji Hitroreza. Prvo svi zainteresirani moraju predložiti ono što misle da nije potrebno, a onda se regulatori i Vlada očituju o tome i na koncu donose odluke. Tek onda je trebala biti prezentacija modela, ali svima je jasno da se s time požurilo zbog pozitivnih bodova u izbornoj kampanji. Registar u biti nije Hitrorez, ali ima funkciju snimanja stanja koje nije važno samo nama, hrvatskim poduzetnicima nego još i više stranim investitorima koji se često jako iznenade kad vide što sve moraju plaćati, a ne nalazi se u klasičnom poreznom sustavu doprinosa. Osnovna misao Hitroreza je eliminacija zastarjelih i nepotrebnih propisa, a mi ovdje nismo rekli jesu li bilo koja od tih davanja potrebna ili nepotrebna, ali je nužno da su pobrojena na jednom mjestu. Osim toga puno takvih davanja je u nadležnosti lokalnih uprava i raznih javnih ustanova i javnih ovlasti. Dogovoreno je da se do kraja rujna napravi prva verzija registra. Cilj je, naravno, da registar postane institucionalan na način da trajno prati neporezna davanja.

Može li se već kalkulirati o nametima koji bi se mogli ukinuti ili smanjiti?
Bez konačnog popisa to je jako teško. Osim toga tu ima jako puno osjetljivih pitanja. Tu je, recimo, pitanje obveznog doprinosa za HGK, nameta na ukupni prihod poslodavaca za Hrvatsku turističku zajednicu, za Hrvatske šume, spomenička renta itd. Mi ćemo, naravno, i nakon izrade registra raditi pritisak da se u nekom razumnom roku ukine obveza plaćanja nekih doprinosa, recimo, komorskog. Osim toga ti nameti spadaju u kategoriju javnih davanja i nisu zabilježeni ni u proračunu ni u konsolidaciji opće države ,pa je i državi na neki način u interesu da se to riješi.

U rujnu namjeravate političare pozvati za okrugli stol. Mislite li da ćete dobiti išta više od njihove promocije? Želi li možda HUP poručiti da mu interesno političko djelovanje nije strano?
Mislim da ne treba bježati od konstatacije kako je posebno za mandata ove Vlade stvoren čitav niz interesnih grupa, od branitelja do umirovljenika. HUP nema namjeru ni u kom smislu politički djelovati, ali smo smatrali da nam prvaci stranaka mogu ukazati toliko pozornosti i pojaviti se na diskusiji na kojoj će iznijeti svoja razmišljanja o gospodarskim temama. Tako smo i nazvali taj panel – “Gospodarske teme i izbori 2007.”. Mi bismo željeli izbjeći klasično sučeljavanje, ili još gore, samopromociju, ali mislimo da imamo pravo zahtijevati od političara tzv. dodanu vrijednost.

Na što konkretno ciljate?
HUP je unatrag tri godine javnosti ponudio tri projekta koja obuhvaćaju bit naših ključnih problema – radno pravo, porezni sustav i porezna politika. Želimo da politički prvaci nešto kažu o tome, naravno, ako imaju što za reći.

Ne čini li vam se da puno tražite s obzirom na izostanak konkretnih, cjelovitih poteza nakon što ste prezentirali sva tri projekta?
Nismo htjeli ići na silu, ali najava ovog panela ide za tim da se političke stranke konačno moraju nama očitovati, kao što to rade i prema svim drugim interesnim skupinama. Smatramo da je u najmanju ruku pristojno da imaju balans. Premijer, ministri, pa i predsjednik bili su na Danima poduzetnika, ali poduzetništvo nije dobilo nikakvu koncesiju ni smanjenjem poreza ni liberalizacijom tržišta rada, a industrijske politike uopće nemamo.

HUP nema političku moć kakvu, primjerice, imaju umirovljenici…
Mi nećemo biti nikakav faktor u Saboru, ali je HUP i formalno član GSV-a i u tom će smislu, čim se sastavi nova Vlada, početi tražiti vrlo konkretne poteze na temelju iznesenog. Mi pamtimo obećanja.

promo

Poduzetnicima ne treba uvijek veliki kombi. Važnije je koliko prostora stvarno mogu iskoristiti

promo

Snažna lokalna povezanost: Coca-Cola surađuje s više od 2.200 dobavljača i 33.000 kupaca u Hrvatskoj

Kako poslodavci gledaju na koncesije koje je ishodila stranka umirovljenika?
Mislim da je stranka umirovljenika presedan u europskim okvirima i bilo bi dobro da tako i ostane. Naravno da će ono što im je Vlada dala imati refleksije na poslodavce. To znači više od milijardu kuna rashoda iako nitko još nije objasnio odakle će se to namaknuti, ali sluti na to da neće biti ni govora o poreznom rasterećenju. No i dalje mislimo da je to tema koja hitno mora doći na dnevni red i u kontekstu radnog zakonodavstva, ali i u kontekstu apsurda koji imamo na hrvatskom tržištu rada: na jednoj strani se povećava nestrašica određenih kadrova, a na drugoj se bitno ne smanjuje broj zaposlenih. To je čvor koji će se morati razriješiti. Bilo kao Gordijski čvor, bilo dugotrajnim raspetljavanjem.

Koliko je ustrojstvo HUP-a i različit spektar interesa članica prepreka efikasnijem djelovanju udruge o nekim pitanjima?
Nije sporno da članice imaju vrlo različite interese i u tom smislu valja se “pilomatski” ponašati i promovirati ideje koje su od općeg interesa. Pojedinačne interese moraju rješavati oni sami. Osim toga ulazimo u specifično razdoblje u kojem HUP od rujna neće imati s kim razgovarati dok se ne sastavi nova Vlada. Upravo taj zastoj iskoristit ćemo za razgovore o našem unutrašnjem ustrojstvu, granskim udrugama i modelu kako bi to trebalo izgledati.

Postoji li već neka vizija?
Ne bih s tim još izlazio jer je to tek predmet razgovora šireg kruga ljudi. Na proljeće su izbori za izvršni odbor i tu će vjerojatno doći do promjena tako da sam HUP najesen ulazi u fazu bavljenja samim sa sobom.

Koliko je HUP reprezentativan predstavnik poduzetnika?
Mi imamo oko 6000 članica koji zapošljavaju oko 320.000 ljudi, i to bez naše udruge malih poduzetnika. U tom smislu smo vrlo reprezentativni, a ključ za daljnji razvoj HUP-a je problem obveznog članstva u HGK. Mnogi se pitaju zašto bi plaćali članarinu na dva mjesta kad su naše neusporedivo niže. Mislim da bi ukidanje tog nameta bio institucionalni pomak k jačanju HUP-a. U konačnici, svaka uspješnost proizlazi iz financiranja. Budžet HUP-a je 15 puta manji od HGK i da bi naše usluge članstvu bile bolje, to na koncu netko mora platiti. Pitanjem reprezentativnosti HUP-a konačno je potvrđeno i u GSV-u. Mi smo, dakle, ispunili sve što je potrebno, iz čega je posve jasno da smo reprezentativan predstavnik poslodavaca, a oni koji bi se htjeli ubaciti u GSV nisu. Oni više tamo ne mogu ući. Treba znati da se puno ljudi u Hrvatskoj poziva na Irsku koja je imala pet socijalnih sporazuma između socijalnih partnera. Mi nismo imali nijedan iako je bio pokušaj da se to napravi za manata Račanove vlade. Na kraju sporazum nije usvojen najvećim dijelom zahvaljujući sindikatima. Mislim da bi na početku manadata iduće Vlade doista bilo dobro tako nešto napraviti.

Apelirate li na sklapanje socijalnog sporazuma? Što se time dobiva?
Dobiva se okvir za iduće četiri godine u kojem bi se rješavala, recimo, ona spomenuta tri pitanja koja uporno pokušavamo nametnuti i dobiti neke odgovore. Sporazum bi na neki način zajamčio okvire djelovanja u određenom razdoblju. Recimo, na početku bi se regulirao status javne potrošnje u iduće četiri godine, iz čega je odmah vidljivo ima li šanse da se gospodarstvo porezno rastereti ili ne. Sindikati bi znali kakva će biti politika plaća. Oni bi se pak trebali složiti hoće li se mijenjati Zakon o radu i u kojem smjeru. Još je cijeli niz takvih primjera. Naravno, sporazum je okviran i uvijek postoje eksterni faktori zbog kojih se on može mijenjati.

Posebno ministarstvo pridonijelo bi efikasnosti turizma

Nedavno je premijer poslao zanimljivu poruku vezanu za novo promišljanje o turizmu, no nije bilo posve jasno je li na sastanku bila riječ o načelnim pretresanjima teme ili iza toga stoji i kakav konkretan poslodavački zahtjev?
Zapravo je prijedlog poslodavaca bio da bi Vlada trebala pristupiti izradi studije koja će sveobuhvatno proanalizirati utjecaj i ulogu turizma na hrvatsko gospodarstvo, i to u puno širem smislu nego je to danas. Kako kažu djelatnici iz te industrije, danas se prodaje doživljaj destinacije, a u to ne ulazi samo objekt i njegova kategorizacija nego cijeli niz drugih stvari za koje danas nije potpuno jasno tko bi im trebao biti nositelj. Imam, recimo, primjer iz mojeg biznisa. Ljekarnička mreža je formirana prema hrvatskim osiguranicima i nitko pritom nije percipirao objektivno veliko povećanje stanovništva u primorskim mjestima kroz priljev turista. Istodobno, kako oni nisu osiguranici i nema ih tamo zimi, tako se na moru ne može imati sezonska ljekarna. Također ne koristimo dovoljno mogućnost uključenja zdravstva u komercijalni turizam.

U svakom slučaju, traži se izrada još jedne strategije. Mislite li da će taj papir promijeniti promišljanje turizma?
Upravo zbog odiuma koji nosi riječ strategija izbjegavali smo taj izraz, ali mislimo da bi takav pristup bio koristan, tim više što je podvučeno i pitanje organizacije Vlade u vezi s turizmom.

Traže li to poslodavci vraćanje ministarstva turizma?
Nije se nužno ciljalo na ministarstvo, ali, recimo, činjenica je da prostor kao najvrjedniji resurs turizma nije pod ingerencijom istog ministarstva kao i ostatak sektora. HUP, naravno, ne može ulaziti u to kako će Vlada biti organizirana, ali može sugerirati da bi posebno ministarstvo moglo pridonijeti većoj efikasnosti sektora. Turistički djelatnici misle da nije najsretnije posloženo sve ono što utječe na turizam, od infrastrukture i turističkog zemljišta nadalje. Primjerice, na koji način država može voditi osmišljenu strategiju turizma ako su generalni urbanistički planovi, dakle jedan od ključnih alata za upravljanje, pod ingerencijom lokalne samouprave?

Kakva je bila premijerova reakcija?
Zadržao se na komentaru kako nikako ne treba širiti broj ministarstava, ali da se uvijek može razgovarati o rasporedu nadležnosti u pojedinim ministarstvima.

Nekadašnji politički angažman moja je prednost

Nezaobilazno je pitanje nespojivosti vašeg osobnog političkog angažmana i predsjedničke funkcije u HUP-u. Što imate za reći ‘u svoju obranu’?
Ništa, osim da doista to tako ne doživljavam, a i mislim da je to stav svih onih koji me poznaju. To je samo pitanje profesionalnosti, a ja se trudim svaki svoj posao tako obavljati. To što sam svojedobno bio politički angažiran smatram svojom prednošću jer znam kako sustav funkcionira. U ovom trenutku nisam politički aktivan i bilo bi sasvim neprincipijelno da se na ovoj funkciji bavim bilo kakvim političkim radom.

U Medici se promijenio šef Nadzornog odbora. Mijenja li to nešto u vašoj poziciji. Špekulira se da vam ‘fotelja’ nije tako sigurna?
Mate Perković i ja već smo dobro surađivali u Ministarstvu financija, pa ćemo tako i u Medici.