Nemoguće je dobiti jednoznačnu procjenu općeg ekonomskog učinka pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, no troškovi tog procesa bit će jednokratni i kratkoročni, a koristi brojne i dugoročne. Takav zaključak studije zagrebačkog Ekonomskog instituta dala je ravnateljica te institucije Sandra Švaljek na jučerašnjoj prezentaciji rezultata studije, koja će tek za nekoliko dana biti dostupna široj javnosti na EIZG-ovim web stranicama. Studiju je naručila Vlada, a osim stručnjaka s EIZG-a, na njoj su radili zagrebački Ekonomski i Agronomski fakultet, Institut za turizam, Institut za oceaongrafiju i ribarstvo Split, Institut Ivo Pilar, Institut za energetiku i zaštitu okoliša Ekoenerg te tijela državne uprave. Studija je plaćena iz državnog proračuna i stajala je 2,1 milijun kuna, a njezina izrada trajala je od srpnja prošle godine. Obrađuje ukupno 15 područja na kojima se očekuje najveći utjecaj ulaska u eurointegracije, a njezina svrha je ne samo široj javnosti predočiti kvantifikaciju tih procesa, odnosno korist i troškove, nego i pomoći pregovaračkim timovima kod pripreme pozicija u pregovorima za pojedina područja. Pristupanje Uniji, konstatira Sandra Švaljek, imat će pozitivne učinke na gospodarski rast, potrošnju, izvoz i blagostanje. Projekcija makroekonomskih učinaka pristupanja EU pomoću makroekonomskog modela pokazala je da bi do 2025. priključenje jedinstvenom unutarnjem tržištu Unije i porast kvalitete institucija mogli dovesti do porasta BDP-a za 9 posto, porasta potrošnje za 15 posto, izvoza za 70 posto, a blagostanja, odnosno ukupan zbroj svih privatnih dohodaka, za 6 milijardi dolara u odnosu na razine koje bi se moglo očekivati ako Hrvatska ne uđe u EU.
Usporedba scenarija pridruživanja i nepridruživanja pokazala je i da se može očekivati veći učinak institucionalnih reformi od učinka priključenja jedinstvenom tržištu. Simulacije su pokazale i da bi u slučaju ostanka izvan Unije hrvatski BDP rastao stopom od prosječno 4,3 posto u razdoblju od 2010. do 2025. godine, a razina BDP-a po stanovniku prema standardu kupovne moći iznosila je 68 posto razine EU 25 članica. Zbog pristupanja Uniji, izračunali su ekonomisti, rast bi bio u prosjeku 4,9 posto, a u promatranom bi razdoblju Hrvatska uspjela dosegnuti 75 posto BDP-a EU, odnosno pristupanje bi ubrzalo rast BDP-a u prosjeku za 0,6 postotnih bodova svake godine tijekom 15-godišnjeg razdoblja nakon ulaska u tu asocijaciju. Prosječnom građaninu smirujuće bi trebala zvučati i ocjena stručnjaka kako ne treba očekivati dramatičan rast cijena, pogotovu hrane, bezalkoholnih pića, odjeće i obuće, te pokućstva i opreme za stan. Hrvatske su cijene, naime, već sada na razini europskih pa je procjena da će u tri godine nakon ulaska u Uniju Hrvatska imati stopu inflacije koja je najviše 1,4 posto viša od stope u eurozoni. Najsnažniji pritisak na rast cijena ekonomisti očekuju u području obrazovanja, rekreacije i kulture, a blagi porast mogao bi se dogoditi cijenama energenata i stanovanja. Što se financijskih učinaka tiče, u prve tri godine članstva u Uniji Hrvatska može očekivati transfere od oko 2 milijarde eura iz proračuna EU, što bi bilo povećanje u odnosu na transfere koje sada ostvaruje. Po glavi stanovnika oni sada iznose 30 eura godišnje, dok bi se u prvoj godini povećali na 115 eura po stanovniku, u drugoj godini na 133 eura, a potom bi bili i veći. Istodobno, Hrvatska bi imala i obveze prema EU proračunu, u koji bi morala u prve tri godine uplaćivati 1,6 milijardi eura, što je ukupno gledajući stavlja u pozitivnu poziciju, u iznosu od 0,2 bruto nacionalnog dohotka. S druge strane, ti transferi imat će slabiji učinak na saldo sektora opće države zbog načela aditivnosti u korištenju sredstava iz proračuna EU i potreba sufinanciranja programa, a uplate iz nacionalnog u proračun EU i ostali troškovi članstva stvorit će dodatni pritisak na povećanje deficita opće države u prvim godinama članstva. Odredbe o liberalizaciji koje će Hrvatska preuzeti do pristupanja Uniji najviše će utjecati na obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove, osiguravajuća društva, štedno-kreditne zadruge, a vjerojatno će i osloboditi imobiliziranu likvidnost bankarskog sustava. Analiza cjelokupnog očekivanog neto kretanja kapitala stručnjacima daje razloga za očekivanja znatnog neto priljeva kapitala u Hrvatsku, ponajprije zbog rasta inozemnih izravnih ulaganja.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu