Pridobivanje pripadnika takozvane Gerneracije Y, novog naraštaja odraslog uz kompjutore i Internet, moglo bi biti ključ budućeg uspjeha proizvodnih poduzeća, zaključak je istraživanja konzultantsko-revizorke tvrtke Deloitte, koja se bavi problemom manjka stručnjaka u globalnoj proizvodnji. Generacija Y nakon naraštaja poslijeratnog “baby booma” najveća je populacijska skupina koja ulazi u radnu sferu. Taj ulazak na tržište rada upravo započinje jer se Generaciju Y definira kao osobe rođene između 1982. i 1993. godine, a koje u odnosu na prethodnu generaciju imaju više samopouzdanja. Ta će generacija, kako se navodi u izvješću, do 2025. godine činiti između 40 i 60 posto radne snage u razvijenim zemljama i novim tržištima diljem svijeta. Kako bi pridobili tu populaciju, menadžeri u poduzećima već sada moraju biti svjesni vrijednosti i karakteristika koje obilježavaju tu generaciju. Njezini su pripadnici, ističe se u izvješću, po prirodi poduzetne osobe, obožavaju elektroničke igre, izuzetno cijene inovativnost i sklone su timskome radu. Odrastanje uz kompjutore i Internet, život u umreženom svijetu snažno je utjecao na način kako taj naraštaj mladih rješava probleme i međusobno komunicira. Ta generacija radnika dolazi s razvijenim novim vještinama koje stariji naraštaj ne posjeduje poput sposobnosti umrežavanja i istodobnog obavljanja različitih zadataka, većom agilnošću kod donošenja odluka i procjene rizika. Međutim, mladi koji su se formirali interaktivnim medijima, od SMS i MMS poruka, preko chatova do blogova, imaju viša očekivanja od svojih poslodavaca nego prethodna generacija. Zbog velikog oslanjanja na tehnologiju koja im omogućuje fleksibilnost smatraju da svoje obveze mogu obavljati na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme.

Njihov bi se rad stoga morao vrjednovati po rezultatima, a ne po tome kako ga, gdje i kada obavljaju. Nadalje, za taj naraštaj proizvodna industrija ima negativnu percepciju. Ne vide je, naime, kao mogućnost ostvarenja stabilne i dobro plaćene karijere. Kako bi privukli Generaciju Y, proizvodne tvrtke morat će poraditi na stvaranju imidža izazovne i uzbudljive radne sredine te na uklanjanju predrasuda o poduzećima kao “zaostaloj” radnoj sredini. Osim klasičnijih načina privlačenja, kao što su edukativni programi i suradnja s fakultetima, tvrtke će se sve više morati okrenuti inovativnijim strategijama poput razvijanja simulacijskih igara i jačanja svoje prisutnosti na Internetu kako bi privukle tehnološki potkovanu Generaciju Y. Takvi modeli mogli bi pomoći u stvaranju okruženja kojim će se pridobiti novi naraštaj radnika u proizvodni sektor, koji također sve više treba stručnu i kvalificiranu radnu snagu s tehnološkim znanjima, sposobnu za obavljanje složenih radnih zadataka. Krešimir Sečak, viši menadžer u Deloitteovu odjelu poslovnog savjetovanja, ističe kako bi proizvodna industrija diljem svijeta na listu prioriteta trebala staviti rješavanje problema negativnog imidža industrije, (ne)obrazovanosti radnika za konkretne poslove, kao i (ne) raspoloživosti diplomiranih inženjera s iskustvom i specifičnim znanjima koja su potrebna u proizvodnji na tržištu rada.

U istočnoj Europi već nedostaje radne snage

Problem privlačenja kvalificiranih radnika, navodi se u Deloittovu istraživanju, svakodnevan je u tvornicama u istočnoj Europi, ali i mnogoljudnim zemljama kao što su Kina i Indija. Primjetan je nedostatak liderskih vještina i znanja, sklonosti timskom radu te dobrog služenje engleskim jezikom. Takvo je stanje u istočnoj Europi dovelo do toga da oni koji imaju takve kvalitete traže povećanje plaća. Primjerice, u Češkoj su plaće sredinom prošle godine porasle za 10 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je među najvećim stopama povećanja u Europskoj uniji. Neki proizvođači iz istočnoeuropskog područja pak prisiljeni su uvoziti jeftinu radnu snagu zbog stalnog deficita radnika zbog starenja domicilnog stanovništva i emigracije.