Javna ponuda 20 posto (plus opcijskih tri posto) dionica Hrvatskih telekomunikacija (T-HT-a) trebala bi započeti sredinom rujna. Točnije, prema najnovijim neslužbenim informacijama vezanim uz burzovni događaj godine, aktualnim je rokovnikom 17. rujna predviđen za početak tzv. roadshowa. Razdoblje iskazivanja interesa investitora trebalo bi potrajati dva tjedna te se na samom početku listopada, odnosno u prvom listopadskom tjednu očekuje utvrđivanje konačne cijene. Unatoč brojnim licitiranjima očekivanih raspona cijene, taj element je, dakako, još nepoznanica, a na njegovo definiranje zasigurno će utjecati i polugodišnji rezultati T-HT-a koje mora obuhvatiti Prospekt za IPO. Ažuriranje prospekta u dijelu financijskih podataka trebalo bi uslijediti sredinom kolovoza. Tada se očekuju i dodatni ogledi svježih poslovnih pokazatelja pred analitičarima institucionalnih investitora. Iako je i za IPO T-HT-a opredjeljenje da se u alokaciji dionica prednost da domaćim građanima, odnosno ‘retailu’ budući da je treća faza privatizacije T-HT-a financijski znatno ‘teži’ projekt od Ininih 15+2 posto dionica, pretpostavlja se da će i značajna količina dionica preostati i za institucionalne investitore. No jednako kao što se očekuje da će interes građana nakon iskustva s Inom biti veći nego je bio u IPO-u Ine, realno je očekivati pozitivan utjecaj razmjerno malog broja IPO-a u telekom sektoru u novije vrijeme na potražnju investicijskh kompanija, fondova i drugih profesionalnih investitora za ovim “papirom”. Kako god bilo, u krugovima bliskim Vladinu projektu kaže se tek kako bi se neka od posljednjih javno iskazanih očekivanja cjenovnog raspona ipak mogla pokazati preniskim. Ostaje zaključiti kako se ta zadrška odnosi na predviđanje raspona cijene između 225 i 250 kuna, s kojom je nedavno izašao Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe-Adria banke, a koju je ponovio i za jučerašnjeg predstavljanja publikacije Javna dionička društva.

On smatra da će ta dionica, uz dionicu Ine, u budućnosti, odnosno do kraja ove, ali i u sljedećim godinama, biti jedan od glavnih pokretača tržišta kapitala. Također, uvjeren je da će građani pokazati veliki interes za njezin upis, a čini se da se interes stranih i domaćih institucionalnih investitora za nju uglavnom podrazumijeva. No Stojić smatra kako u T-HT-u nema previše prostora za “bildanje” efikasnosti pri čemu će, s obzirom na liberalizaciju domaćeg TK tržišta, pritisak na smanjivanje marži pa će buduće profitne razine tvrtke uvelike ovisiti o snalaženju menadžmenta u novim okolnostima. Inače, pitanje vlasništva nad DTK mrežom navodno je pred završetkom i trebalo bi biti zaključeno sporazumom između sadašnjih dioničara (Vlade i Deutsche telekoma) da vlasništvo nad DTK mrežom neće utjecati na bilancu T-HT-a. Osnovno je polazište toga rješenja da je vlasnik mreže onaj tko to može dokazati gruntovnim izvatkom. Je li to lokalna zajednica, HT ili država, utvrdit će se na sudu. HT može trenutno dokazati vlasništvo za 20-ak posto DTK, a četiri petine je vlasništvo drugih adresa. Da sudski sporovi ne bi paralizirali sustav, uvest će se tzv. pravo puta. To je novi institut preuzet iz europske prakse koji zapravo znači pravo korištenja slobodnog dijela DTK za sve operatere, ali uz plaćanje naknade. Korisnik prava puta (engl. rights of way) dužan je održavati mrežu i može investirati u DTK.
(J.Dozan, S. Vujisić Sardelić)