Svi saborski klubovi podržali su Vladin prijedlog izmjena Obiteljskog zakona, uz ocjenu da će doprinijeti boljoj naplati alimentacija i u tom smislu ojačati zaštitu i skrb nad djecom. Hrvatski sabor jučer je 26. sjednicu nastavio objedinjenom raspravom o Vladinu i HSS-ovu prijedlogu izmjena i dopuna Obiteljskog zakona, kojima je cilj olakšati ostvarenje prava djece na uzdržavanje i uvjete za posvojenje djeteta. Ministrica obitelji Jadranka Kosor uvodno je kazala da bi se izmjenama omogućilo potraživanje naknade za uzdržavanje od nastanka te obveze, a ne od podnošenja tužbe kao što je sada slučaj.

Podaci poreznika
Sudovi bi u parnici za uzdržavanje u obzir uzimali cjelokupno imovinsko stanje obveznika uzdržavanja, ne samo njegovu plaću, a podatke o imovinskom stanju mogli bi tražiti i dobiti od porezne uprave, policije, HZMO-a i drugih tijela. Mjesečni iznos alimentacije obračunavao bi se u odnosu na prosječnu mjesečnu plaću u državi i ovisio bi o dobi djeteta: najniža dosuđena alimentacija za dijete do šest godina iznosila bi 18 posto prosječne plaće, od sedam do 12 godina 20, a od 13 do 18 godina 22 posto prosječne neto plaće. Omogućilo bi se i da se ovrhom može zahvatiti cjelokupno novčano primanje roditelja koji ne plaća alimentaciju, osim jedne četvrtine prosječne plaće koja mu je potrebna za život. Parnice za uzdržavanje bi uime djece vodili centri za socijalnu skrb, koji bi bili dužni podnijeti kaznenu prijavu protiv roditelja koji ne plaća alimentaciju. Ako roditelj pola godine ne bi plaćao dosuđenu alimentaciju, centri za socijalnu skrb bili bi dužni isplaćivati naknadu za uzdržavanje u 50-postotnom iznosu – za dijete do šest godina taj bi iznos bio 410 kuna. Vlada predlaže i ukidanje gornje dobne granice za posvajanje – donja granica za posvojitelja i dalje bi bila 21 godina života, a najmanja razlika između posvojitelja i posvojenika morala bi biti 18 godina. HSS u svom prijedlogu također traži ukidanje gornje dobne granice za posvajanje djece jer se, po riječima Ljubice Lalić, često događalo da je jedan bračni drug posvojitelj, a da drugi to ne može biti zbog dobne granice, pa kad ovaj prvi umre, dijete gubi roditeljsku skrb. Karmela Caparin (HDZ) smatra da će zakonske izmjene promijeniti dosadašnje negativne pokazatelje, poput onoga da 48 posto roditelja neredovito ili u cijelosti ne izvršavaju obveze na plaćanje alimentacije te da se čak 80 posto alimentacija utjeruje sudskim putem.

Brzo rješenje
Nikolu Vuljanića (HNS) zanima hoće li sudovi u relativno brzom roku rješavati parnice za uzdržavanje, spominjući njemu poznat slučaj da jedna takva parnica traje 17 godina jer neodgovorni otac, koji je svoju imovinu prepisao na brata i sestru, tvrdi da nema imovine. Kao i Ante Markov (HSS), traži i da se zakonom jasnije definira koja sve imovina (pokretnine, nekretnine i ostalo) ulazi u procjenu. Damir Kajin (IDS) pohvalio je predloženo rješenje kojim se ukida gornja dobna granica za posvajanje djece jer se time, kaže, ukida i dosadašnja diskriminacija da dijete mogu posvojiti osobe do 40, iznimno do 45 godina života, te se umanjuje mogućnost lažnog udomiteljstva.