Hrvatski fond za privatizaciju u prošloj je godini više bio posvećen pomaganju tvrtkama kojima je vlasnik nego njihovoj prodaji. Prihodima je, naime, uspio pokriti troškove plaća svojih zaposlenika i ostale rashode, no zbog više od 241 milijuna kuna pozajmica poduzećima iz državnog porftelja, te otplate zajmova, HFP-ov račun financiranja zaključen je s minusom od gotovo 95 milijuna kuna. U godišnjem obračunu financijskog plana te institucije, kojeg je Hrvatski sabor prihvatio netom po izbijanju afere Maestro, a kojega su podatci upravo objavljeni u Narodnim novinama, navodi se kako je privatizacijski fond u prošloj godini ostvario ukupne prihode od 65,9 milijuna kuna, što je u odnosu na plan prebačaj od 42,3 posto. Ti su prihodi najvećim dijelom ostvareni od dividendi poduzeća iz portfelja. S tog je naslova, kako se vidi iz računa prihoda i rashoda, Fond uprihodio ukupno 50,2 milijuna kuna. Najviše je sredstava od dividendi HFP, prema raspoloživim podatcima, ostvario od Croatia osiguranja. Značajniji su se iznosi slili i od dividendi Atlantske plovidbe (7 milijuna kuna), Podravke (2,66 milijuna kuna), zagrebačkog Hotela Dubrovnik (2,3 milijuna kuna), te Zagrebačke Pivovare i Plive. Od prodaje nekretnina HFP je lani ostvario prihode u ukupnom iznosu od 54 milijuna kuna, čime nije ispunjen plan od gotovo 79 milijuna kuna prihoda s tog naslova. Najveći dio prihoda od prodaje nekretnina odnosi se inače na prodaju nekadašnjeg vojnog hotela Park u Crikvenici ruskim investitorima za 43,5 milijuna kuna. Umjesto 410 mil. kuna, primitci prodaje dionica iznosili su ukupno 78,9 mil. kuna. Najveći pojedinačni iznos ostvaren prodajom na burzi postignut je za paket dionica Erste banke, 8,5 mil. kuna. Zanimljivo je i da je prodajom ponudbene dokumentacije Fond lani zaradio gotovo milijun kuna. No prošle godine HFP je nastavio praksu pozajmica problematičnim tvrtkama iz svog portfelja, najvećim dijelom za isplatu plaća. Podijelio je 112 milijuna kuna pozajmica, a tomu treba dodati još 126,4 milijuna kuna izdataka za otplatu glavnice primljenih zajmova. Pobačaj u priljevu od privatizacijskih projekata, uz istodobno visoke iznose za pozajmice, rezultirao je minusom od 133,6 milijuna kuna. Taj jaz pokriven je viškom prihoda nad rashodima Fonda (38,6 milijuna kuna), te povlačenjem sredstava s pozicije novca i depozita.
Fond je u prošloj godini imao prihode od 65,9 mil. kuna što je prebačaj od 42,3%
Hrvatski fond za privatizaciju u prošloj je godini više bio posvećen pomaganju tvrtkama kojima je vlasnik nego njihovoj prodaji. Prihodima je, naime, uspio pokriti troškove plaća svojih zaposlenika i ostale rashode, no zbog više od 241 milijuna kuna pozajmica poduzećima iz državnog porftelja, te otplate zajmova, HFP-ov račun financiranja zaključen je s minusom od gotovo 95 milijuna kuna. U godišnjem obračunu financijskog plana te institucije, kojeg je Hrvatski sabor prihvatio netom po izbijanju afere Maestro, a kojega su podatci upravo objavljeni u Narodnim novinama, navodi se kako je privatizacijski fond u prošloj godini ostvario ukupne prihode od 65,9 milijuna kuna, što je u odnosu na plan prebačaj od 42,3 posto. Ti su prihodi najvećim dijelom ostvareni od dividendi poduzeća iz portfelja. S tog je naslova, kako se vidi iz računa prihoda i rashoda, Fond uprihodio ukupno 50,2 milijuna kuna. Najviše je sredstava od dividendi HFP, prema raspoloživim podatcima, ostvario od Croatia osiguranja. Značajniji su se iznosi slili i od dividendi Atlantske plovidbe (7 milijuna kuna), Podravke (2,66 milijuna kuna), zagrebačkog Hotela Dubrovnik (2,3 milijuna kuna), te Zagrebačke Pivovare i Plive. Od prodaje nekretnina HFP je lani ostvario prihode u ukupnom iznosu od 54 milijuna kuna, čime nije ispunjen plan od gotovo 79 milijuna kuna prihoda s tog naslova. Najveći dio prihoda od prodaje nekretnina odnosi se inače na prodaju nekadašnjeg vojnog hotela Park u Crikvenici ruskim investitorima za 43,5 milijuna kuna. Umjesto 410 mil. kuna, primitci prodaje dionica iznosili su ukupno 78,9 mil. kuna. Najveći pojedinačni iznos ostvaren prodajom na burzi postignut je za paket dionica Erste banke, 8,5 mil. kuna. Zanimljivo je i da je prodajom ponudbene dokumentacije Fond lani zaradio gotovo milijun kuna. No prošle godine HFP je nastavio praksu pozajmica problematičnim tvrtkama iz svog portfelja, najvećim dijelom za isplatu plaća. Podijelio je 112 milijuna kuna pozajmica, a tomu treba dodati još 126,4 milijuna kuna izdataka za otplatu glavnice primljenih zajmova. Pobačaj u priljevu od privatizacijskih projekata, uz istodobno visoke iznose za pozajmice, rezultirao je minusom od 133,6 milijuna kuna. Taj jaz pokriven je viškom prihoda nad rashodima Fonda (38,6 milijuna kuna), te povlačenjem sredstava s pozicije novca i depozita.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu