Bosanskohercegovačka dijaspora svojim rođacima i prijateljima u BiH godišnje pošalje oko milijardu eura, čime uveliko utječe na platnu stabilnost države jer se tim novcem pokrije čak trećina vanjskotrgovinskog deficita BiH. Prema podatcima Centralne banke BiH, dijaspora BiH je u 2005. i 2006. godini u BiH doznačila po milijardu, a prošlogodišnji je trgovinski deficit BiH s inozemstvom iznosio tri milijarde eura. “Doznake bosanskohercegovačke dijaspore važne su jer se njima pomaže stanovništvu u poboljšanju standarda, ali se i smanjuje vanjskotrgovinski deficit”, napominje viceguverner Centralne banke BiH Ljubiša Vladušić. Ekonomisti ističu kako novčana pomoć dijaspore, nakon masovnog rada na crno, najviše poboljšava standard građana, ali tih podataka nema u službenoj statistici. Standard BiH građana održava “siva ekonomija”, ali i novčane doznake dijaspore putem Western Uniona ili u gotovini. Najveći dio novca kojega dijspora pošalje svojoj rodbini koristi se u potrošnji, a samo jedan dio za stanogradnju. Predsjednik Udruženja “Kupujmo, koristiomo domaće” Admir Kapo kaže kako dijaspora pri posjetu rodbini u BiH potroši oko 150 milijuna eura. BiH ima poslijeratnu dijasporu od 1,2 milijun svojih bivših građana od čega ih makar polovica ljeti posjeti domovinu. Dijaspora je i jedan od najvažnijih izvora prihoda od turizma. Tajnik Grupacije za turizam i ugostiteljstvo pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Goran Brčkalović tvrdi kako je službeno promet u turizmu BiH nešto veći od 70 milijuna eura, a stvarni, zbog sive ekonomije, oko 600 milijuna. Od toga polovica se ostvari od dijaspore. Oko 76 posto turističkih posjeta BiH ostvari dijaspora, kaže Brčkalović. U posljednje je vrijeme primjetan povratak u BiH osoba koje su ostvarile pravo na mirovinu u inozemstvu pa im se onda isplati živjeti u BiH gdje su troškovi života manji nego u zapadnoeuropskim zemljama.
Bosanskohercegovačka dijaspora svojim rođacima i prijateljima u BiH godišnje pošalje oko milijardu eura, čime uveliko utječe na platnu stabilnost države jer se tim novcem pokrije čak trećina vanjskotrgovinskog deficita BiH. Prema podatcima Centralne banke BiH, dijaspora BiH je u 2005. i 2006. godini u BiH doznačila po milijardu, a prošlogodišnji je trgovinski deficit BiH s inozemstvom iznosio tri milijarde eura. “Doznake bosanskohercegovačke dijaspore važne su jer se njima pomaže stanovništvu u poboljšanju standarda, ali se i smanjuje vanjskotrgovinski deficit”, napominje viceguverner Centralne banke BiH Ljubiša Vladušić. Ekonomisti ističu kako novčana pomoć dijaspore, nakon masovnog rada na crno, najviše poboljšava standard građana, ali tih podataka nema u službenoj statistici. Standard BiH građana održava “siva ekonomija”, ali i novčane doznake dijaspore putem Western Uniona ili u gotovini. Najveći dio novca kojega dijspora pošalje svojoj rodbini koristi se u potrošnji, a samo jedan dio za stanogradnju. Predsjednik Udruženja “Kupujmo, koristiomo domaće” Admir Kapo kaže kako dijaspora pri posjetu rodbini u BiH potroši oko 150 milijuna eura. BiH ima poslijeratnu dijasporu od 1,2 milijun svojih bivših građana od čega ih makar polovica ljeti posjeti domovinu. Dijaspora je i jedan od najvažnijih izvora prihoda od turizma. Tajnik Grupacije za turizam i ugostiteljstvo pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Goran Brčkalović tvrdi kako je službeno promet u turizmu BiH nešto veći od 70 milijuna eura, a stvarni, zbog sive ekonomije, oko 600 milijuna. Od toga polovica se ostvari od dijaspore. Oko 76 posto turističkih posjeta BiH ostvari dijaspora, kaže Brčkalović. U posljednje je vrijeme primjetan povratak u BiH osoba koje su ostvarile pravo na mirovinu u inozemstvu pa im se onda isplati živjeti u BiH gdje su troškovi života manji nego u zapadnoeuropskim zemljama.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu