EN DE

Lukoil i Gazprom nisu pomogli dionici Ine

Autor: Mario Gatara
02. srpanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Neuobičajeno duga stagnacija na tržištu ne uveseljava ulagače optimiste

Prošlotjedni energetski summit u Zagrebu po svakoj je logici zbivanja na domaćem tržištu kapitala trebao učiniti znatno zanimljivijima, barem kada je su u pitanju dionice najveće domaće naftne kompanije. No umjesto toga, INA se, dijelom zahvaljujući i vijesti kako je Crosco dovršio preuzimanje mađarske kompanije Rotary Drilling, domogla maksimalnih 3096 (najviše u nepunih mjesec dana), ali na kraju i vratila na startne pozicije (na 2970 kuna), razočaravši svoje poklonike – stagnacijom. Baš kao što niti sad već neuobičajeno duga stagnacija na tržištu nimalo ne uveseljava osvjedočene optimiste u redovima domaćih ulagača. Tome je nesumnjivo kumovao najprije produženi vikend (uvjetovan serijom blagdana), a zatim i početak turističke sezone (i masovniji odlazak na godišnje odmore), kontinuirano držeći CROBEX ispod granice od 5000 bodova. Usporedbe radi, posljednji je puta indeks bio iznad spomenute razine još početkom lipnja, te se aktualan rekord (5139 bodova), postavljen sredinom svibnja, u ovom trenutku doima jako daleko, što čega prošlotjedni rast vrijednosti od 0,7 posto teško može poslužiti kao adekvatna utjeha ulagačima naviklima na intenzivan trend rasta.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kada je INA u pitanju, pomalo začuđuju mlake reakcije ulagača kojima valja suprotstaviti spomen potencijalnih partnera kao što su Lukoil i Gazprom, a čiji bi interes, bilo izravno (putem konkretnih projekata) i posredno, barem nominalno trebao imati pozitivnog utjecaja na izvedbu dionica. Prašinu je podigao tek pokušaj OMV-a da učvršćivanjem svoje pozicije u vlasničkoj strukturi (povećanjem udjela sa 10 posto na 18,6 posto) prisili MOL na mekši pristup spram mogućeg povezivanja (preuzimanja), nagovijestivši nastavak strateške konsolidacije u segmentu naftne industrije. Makar konkretan slučaj u kratkom roku ne ide na ruku poklonicima INA-e jer odvlači pozornost Uprave mađarskog partnera (ali i raspoloživi kapital) u smjeru grozničave obrane od preuzimanja, pomalo začuđuje izostanak značajnijih reakcija ulagača na sasvim realnu mogućnost (koja je još uvijek u sferi nagađanja) da to, uvjetno rečeno, petljanje, po kratkom postupku presječe Gazprom (ili možda Lukoil?) preuzimanjem OMV-a. Nakon toga bi znatne promjene u vlasničkoj strukturi domaće naftne kompanije vjerojatno ostale tek – formalnost. S tjednim rastom od 0,9 posto (na 575 kuna), povlaštene dionice Adris grupeu tjednom osvrtu zaslužuju spomen samo s osnova visokog plasmana prema kriteriju ostvarenog prometa (14,8 milijuna kuna), u čemu je inače prednjačila INA, skupivši 22,9 milijuna kuna prometa. Za vratom joj je puhala Ingra, čije su se dionice našle u središtu pozornosti zahvaljujući najavljenoj dokapitalizaciji, koja će biti provedena po cijeni od 35.000 kuna. S njom je zaključen ponedjeljak, no već je nastavak posvjedočio o silnom interesu investitora za aktivno sudjelovanje u novoj emisiji dionica, izguravši cijenu do zaključnih 38.000 kuna (maksimala je iznosila 38.848 kuna), što je bilo dovoljno za dvoznamenkasti rast cijene tijekom skraćenoga radnog tjedna. Izuzmemo li Institut građevinarstva Hrvatske, koji je namaknuo solidnih 4,6 posto rasta (na 11.800 kuna), ostatak sektora ovaj put nije priuštio previše razloga za zadovoljstvo.

Prošlotjedni energetski summit u Zagrebu po svakoj je logici zbivanja na domaćem tržištu kapitala trebao učiniti znatno zanimljivijima, barem kada je su u pitanju dionice najveće domaće naftne kompanije. No umjesto toga, INA se, dijelom zahvaljujući i vijesti kako je Crosco dovršio preuzimanje mađarske kompanije Rotary Drilling, domogla maksimalnih 3096 (najviše u nepunih mjesec dana), ali na kraju i vratila na startne pozicije (na 2970 kuna), razočaravši svoje poklonike – stagnacijom. Baš kao što niti sad već neuobičajeno duga stagnacija na tržištu nimalo ne uveseljava osvjedočene optimiste u redovima domaćih ulagača. Tome je nesumnjivo kumovao najprije produženi vikend (uvjetovan serijom blagdana), a zatim i početak turističke sezone (i masovniji odlazak na godišnje odmore), kontinuirano držeći CROBEX ispod granice od 5000 bodova. Usporedbe radi, posljednji je puta indeks bio iznad spomenute razine još početkom lipnja, te se aktualan rekord (5139 bodova), postavljen sredinom svibnja, u ovom trenutku doima jako daleko, što čega prošlotjedni rast vrijednosti od 0,7 posto teško može poslužiti kao adekvatna utjeha ulagačima naviklima na intenzivan trend rasta.

Kada je INA u pitanju, pomalo začuđuju mlake reakcije ulagača kojima valja suprotstaviti spomen potencijalnih partnera kao što su Lukoil i Gazprom, a čiji bi interes, bilo izravno (putem konkretnih projekata) i posredno, barem nominalno trebao imati pozitivnog utjecaja na izvedbu dionica. Prašinu je podigao tek pokušaj OMV-a da učvršćivanjem svoje pozicije u vlasničkoj strukturi (povećanjem udjela sa 10 posto na 18,6 posto) prisili MOL na mekši pristup spram mogućeg povezivanja (preuzimanja), nagovijestivši nastavak strateške konsolidacije u segmentu naftne industrije. Makar konkretan slučaj u kratkom roku ne ide na ruku poklonicima INA-e jer odvlači pozornost Uprave mađarskog partnera (ali i raspoloživi kapital) u smjeru grozničave obrane od preuzimanja, pomalo začuđuje izostanak značajnijih reakcija ulagača na sasvim realnu mogućnost (koja je još uvijek u sferi nagađanja) da to, uvjetno rečeno, petljanje, po kratkom postupku presječe Gazprom (ili možda Lukoil?) preuzimanjem OMV-a. Nakon toga bi znatne promjene u vlasničkoj strukturi domaće naftne kompanije vjerojatno ostale tek – formalnost. S tjednim rastom od 0,9 posto (na 575 kuna), povlaštene dionice Adris grupeu tjednom osvrtu zaslužuju spomen samo s osnova visokog plasmana prema kriteriju ostvarenog prometa (14,8 milijuna kuna), u čemu je inače prednjačila INA, skupivši 22,9 milijuna kuna prometa. Za vratom joj je puhala Ingra, čije su se dionice našle u središtu pozornosti zahvaljujući najavljenoj dokapitalizaciji, koja će biti provedena po cijeni od 35.000 kuna. S njom je zaključen ponedjeljak, no već je nastavak posvjedočio o silnom interesu investitora za aktivno sudjelovanje u novoj emisiji dionica, izguravši cijenu do zaključnih 38.000 kuna (maksimala je iznosila 38.848 kuna), što je bilo dovoljno za dvoznamenkasti rast cijene tijekom skraćenoga radnog tjedna. Izuzmemo li Institut građevinarstva Hrvatske, koji je namaknuo solidnih 4,6 posto rasta (na 11.800 kuna), ostatak sektora ovaj put nije priuštio previše razloga za zadovoljstvo.

SN Holding nastavio put prema dolje

Vijest o stjecanju poveće količine dionica za potrebe trezora donekle je stabilizirala Ericsson Nikolu Teslu, koji je u tjedan dana prikupio solidnih 18,2 milijuna kuna prometa, ostvarivši rast cijene od 2,1 posto (na 3678 kuna), a od rasprostranjene je monotonije zamjetno odudarao i SN Holding. Nastavak “slobodnog pada”, uvjetovan neizvjesnim timingom raspleta u sporu s Vladom, uz skromnih 659 tisuća kuna prometa, cijenu dionica spustio u minus od 6,9 posto (na 270 kuna), do najniže razine od početka travnja.

Autor: Mario Gatara
02. srpanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close