Ministar energije, rudarstva i industrije Vahid Hećo je, uime Vlade Federacije BiH, informirao predstavnike Veleposlanstva Njemačke kako je Energie Baden-Württemberg (EnBW), sa sjedištem u Karlsruheu, dostavila pismo namjere kojim je iskazala zanimanje za strateško partnerstvo u gradnji elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH. U pismu ministar Hećo izražava uvjerenje kako će Veleposlanstvo Njemačke podržati ovaj projekt jer je riječ o najozbiljnijem kandidatu za strateškog partnera u realiziranju planiranih energetskih projekata u Federaciji BiH. EnBW je nakon objavljenog javnog poziva sredinom prošle godine izrazio zanimanje za sudjelovanje u izgradnji bloka 7 TE Tuzla. Potvrđujući nakanu investiranja u gradnju novog bloka TE u Tuzli, EnBW je nedavno predložio proširenje partnerstva i u gradnji jedne od hidroelektrana u F BiH (planirana je gradnja HE Ustikolina, HE Vranduk ili HE Unac).

U pismu namjere EnBW ističe se i zainteresiranost za gradnju rudnika ugljena i termoelektrane Bugojno, kao i gradnju novog bloka TE Kakanj. Pismo namjere Vladi F BiH uputio je predsjednik Uprave EnBW-a Hermann Luschen. Osim s njemačkom tvrtkom, Vlada F BiH želi ostvariti strateško partnerstvo za gradnju velikih energetskih objekata i s austrijskim konzorcijem APET, ČEZ-om te KazTransGasom. Ministar Hećo treba s predstavnicima tih tvrtki dogovoriti pojedinosti o partnerstvu. Sastanak s predstavnicima tvrtki trebao bi se za koji dan održati u Sarajevu, a potvrdu o dolasku nisu poslali samo iz KazTransGasa. Hećo je rekao kako bi želio s predstavnicima tih tvrtki dogovoriti da svaka od njih dobije gradnju po jedne hidroelektrane i termoelektrane. Na nedavno završenom regionalnom ekonomskom samitu jugoistočne Europe, premijer F BiH Nedžad Branković ustvrdio je kako su sadašnje elektroenergetske mogućnosti BiH 4052 mW, a one bi se mogle udvostručiti ili utrostručiti gradnjom novih velikih energetskih objekata. Vlada Republike Srpske napravila je ugovor o proširenju postojećeg rudnika lignita kod Gacka, obnovi postojeće termoelektrane Gacko i izgradnji novog bloka snage 300 mW. Ulaganja u te objekte trebala bi biti oko 1,4 milijardu eura. Vlada RS traži strateškog partnera za gradnju TE Stanari kod postojećeg rudnika lignita. Ta bi TE trebala imati snagu od 420 mW, a cijena gradnje bila bi 650 milijuna eura. Vlada u Banjoj Luci nije odustala ni od gradnje HE Buk Bijela nakon protivljenja Crne Gore jer u taj projekt želi ući s Elektroprivredom Srbije. Aktualna je i gradnja hidroenergetskog sustava Gornji horizonti u sjeveroistočnoj Hercegovini. U Sarajevu planiraju gradnju osam velikih energetskih objekata: četiri hidroelektrane (Uskotlina, Vranduk, Rmanj Manastir i Vrilo) te gradnju novih blokova TE Tuzla i Kakanj i gradnju dvije nove termoelektrane u Bugojnu i Kongori kod Tomislavgrada. Uz to, sarajevskoj tvrtki Intrade energija, u većinskom slovenskom vlasništvu, dodijeljena je koncesija za gradnju tri hidroelektrane u gornjem toku rijeke Neretve u sjevernoj Hercegovini, iznad Konjica, ali za realiziranje koncesije nema političke suglasnosti u Sarajevu.