Jesu li glavni državni tužitelj Mladen Bajić, ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan i šef policije Marijan Benko u cijelosti zadovoljni kvalitetom dugotrajne obrade koja je dovela do otkrivanja korupcijsko-kriminalnog lanca u vrhu Hrvatskog fonda za privatizaciju gdje se upravlja i nadzire upravljanje državnom imovinom vrjednijom od 7 milijardi kuna te je rezultirala uhićenjem šest osoba, od toga tri dopredsjednika Fonda, koje terete za primanje mita, nezakonito posredovanje te zloporabu službenog položaja i ovlasti? S tim u vezi Bajić ukratko ističe dvije odlučujuće stvari, a to su “imamo dokaze” i “slijedi dubinsko oranje po predmetima HFP-a” te naznačuje daljni tijek akcije riječima “idemo dalje”.

Povjerljive informacije
Do kud će ići te aktivnosti pitanje je koje zanima mnoge ugledne pravnike koji s velikim zanimanjem prate slučaj uhićenja vrha HFP-a. Sagledavajući perspektivu u kojoj se nastavljaju aktivnosti, ugledni pravnici tvrde da je teško shvatljivo da jedno srce države, a HFP sagledavaju u imovinskom smislu kao srce države, može biti tako pokvareno a da ostali organi nisu logistički uključeni te zaraženi kriminalnim aktivnostima. U pogledu akcije “Maestro” – nazvane zbog maestralnog načina izvršenja kriminalnih aktivnosti na štetu države, pravnici ističu da su prvi put organi progona i detekcije bili gospodari svih postupaka od početka od kraja, tj. nisu im se stvari događale, nego su ih oni dirigirali, i usto su angažirali državni novac za potkupnine. No u središtu njihova zanimanja nalaze se ipak top povjerljive informacije koje govore navodno o cijelom sustavu koji uključuje izravnu povezanost više osoba, pa i neke, kaže naš izvor, jako visoko pozicionirane dužnosnike. U ocjenama koje pravnici iznose za Poslovni dnevnik uz uvjet anonimnosti, ističu da akcija imponira zbog više razloga. Ključnima navode ozbiljnost kojom je akcija vođena, suradnju više službi i sveobuhvatnost te dugotrajnost tijekom koje akcija nije provaljena. To sve, kažu, ulijeva povjerenje u učinkovito funkcioniranje pravosudnog sustava kad je u pitanju borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, no zanima ih znači li to da se ide dalje. U okvirima njihovih komplimenata za neposredan angažman Bajića, Cvitana i Benka kao “broj jedan” slove dokazi koji su prikupljeni uz pomoć članka 180. Zakona o kaznenom postupku. Kako se doznaje, posebne izvidne mjere primijenjene su uz maksimalnu suradnju i diskreciju zagrebačkog Županijskog suda. Prema riječima Cvitana, nakon konferencije za novinare uvelike je uspješnost akcije odredila lanjska promjena Zakona o sigurnosnim službama čime je omogućeno tehnički savršeno (stopostotno) snimanje razgovora mobitelom što je dokazni materijal neupitne kvalitete. Potvrđuje to i iskusni zagrebački odvjetnik koji za Poslovni dnevnik kaže: “Kako stvari izgledaju, sve je već riješeno i samo treba napisati presudu za primanje mita.”

Nepoznate mecene
No zahvaljujući linkovima s navodno najupućenijim osobama u državi, naši pravni sugovornici polaze od informacija o tome da postoji izravna veza u sustavu koji je bio postavljen po principu “čovjek na čovjeka”. Kako kaže jedan od njih, neki od uhićenih imali su svog tzv. mecenu, a to povezuju s pitanjem gdje se nalazi “softver”. Stoga se i najspominjanija jučerašnja špekulicija među upućenim pravnim izvorima odnosi na pitanje treba li se akcija DORH-a, USKOK-a i MUP-a koja je završila uhićenjem šestorke za koju slijedi odluka o istrazi i pritvoru smatrati zaokruženjem aktivnosti s prekjučerašnjim danom ili obrada ide dalje. U odnosu na to ključno pitanje nije moguće dobiti detaljniji odgovor mjerodavnih Bajića i Cvitana, a kao jedini orijentir za namjeru beskompromisnog obračuna s korupcijom u vrhu državnog aparata postoji zasad štura najava Bajića koji je na konferenciji za novinare kazao “idemo dalje”.

Istraga će trajati više mjeseci

Od sljedećih aktivnosti USKOK-a, policijskih istražitelja, kriminologa i državnih tužitelja koje su usmjerene prema dokumentaciji HFP-a koju su blokirali, pa je zbog kriminalističke obrade koja će trajati više mjeseci u cijelosti onemogućen rad Fonda, nije moguće doznati ni najobičnije detalje o broju angažiranih i količini materijala koji češljaju. Zgradu HFP-a sa svim sadržajem preuzeli su u svoje ruke policijski istražitelji i kriminolozi, a Bajić i Cvitan uključili su u obradu Hanfu, Ured za sprječavanje pranja novca, Poreznu upravu i Državnu reviziju te očekuju znatnu pomoć. Hanfina uključenost ima za cilj provjere na temelju prikupljenih podataka u vezi s trgovinom suspektnim dionicama. Aktivnosti Ureda za sprječavanje pranja novca tiču se češljanja imovine uhićenih s ciljem da je zamrznu i u konačnici oduzmu, a za glavnu državnu revizoricu Šimu Krasić i aparat državnih revizora najavljuje se revizija cjelokupnog poslovanja HFP-a.