Pad cijena sirove nafte više ne donosi očekivano olakšanje na tržištu državnog duga jer investitori pozornost preusmjeravaju na monetarnu politiku i upornu inflaciju.
Čvrsta korelacija cijena nafte i prinosa na državne obveznice, koja je obilježila globalna financijska tržišta ove godine, počela je slabjeti. Premda su cijene nafte znatno pale, prinosi na obveznice ostaju povišeni, a investitori očekuju nova povećanja kamatnih stopa zbog inflacije.
Nakon izbijanja rata s Iranom krajem veljače, rast cijena energenata potaknuo je strah od inflacijskog šoka i zaoštravanja monetarne politike. No, barel nafte WTI pao je s vrhunca u listopadu od 110 na manje od 90 dolara, dok je prinos na desetogodišnje američke državne obveznice ostao iznad pet posto.
Prema analizi Cboea, prenosi FT, korelacija između cijena nafte i prinosa na obveznice u rujnu je dosegnula 65 posto, a otad se spustila ispod 20 posto. Investitori sada više reagiraju na poruke središnjih banaka nego na kretanje cijena energenata. Američki Fed u rujnu je prvi put od 2023. povećao ključnu kamatnu stopu, a tržišta očekuju novo povećanje u prosincu. Pritisak su pojačali podaci o inflaciji višoj od očekivane te upozorenja pojedinih dužnosnika Feda da bi trebalo razmotriti i agresivnije podizanje kamata.
Slično je i u Velikoj Britaniji gdje je prinos na dvogodišnje državne obveznice premašio pet posto, prvi put u više od tri godine.
Tržišta procjenjuju da Bank of England ima oko 75 posto izgleda za novo povećanje kamatnih stopa na sjednici u idućem mjesecu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu