Predatori u moru možda kriju ključ za razvoj novih lijekova. Molekule kojima se morski organizmi brane od napada ili svladavaju svoj plijen mogle bi postati polazište za osmišljavanje novih terapija.
Upravo tu mogućnost istražuje projekt ToxiCode, koji povezuje istraživanje morske bioraznolikosti, umjetnu inteligenciju (AI) i eksperimentalnu kemiju. Projekt koordinira Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu (PBF), koji u suradnji s tehnološkim partnerom In Silico predvodi razvoj računalnih AI modela.
Važnu ulogu ima Institut Ruđer Bošković, čiji će znanstvenici sintetizirati nove peptide osmišljene uz pomoć umjetne inteligencije i laboratorijskim pokusima provjeravati njihovo biološko djelovanje. Projekt ToxiCode provodi se od 1. studenoga 2025. do 31. listopada 2028. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3,05 milijuna eura, od čega su 2,86 milijuna eura bespovratna sredstva.
Razvoj novih molekula
“Priroda je tijekom milijuna godina evolucije razvila molekule čiji potencijal tek počinjemo otkrivati. Projektom ToxiCode želimo uz pomoć umjetne inteligencije iskoristiti to znanje za razvoj novih molekula s mogućom medicinskom primjenom. Ključna je pritom suradnja sa znanstvenicima Instituta Ruđer Bošković, koji će računalno osmišljene molekule sintetizirati i laboratorijski ispitati njihovo djelovanje”, kazao je Antonio Starčević, voditelj projekta ToxiCode.
U središtu projekta razvoj je pametnog računalnog sustava koji uz pomoć umjetne inteligencije analizira molekule iz otrova morskih organizama i osmišljava nove peptide s potencijalnom primjenom u medicini. Peptidi su kratki lanci aminokiselina koji u živim organizmima mogu imati različite biološke funkcije, uključujući obranu od mikroorganizama i djelovanje na živčani sustav. Sustav će predviđati kako bi te molekule mogle djelovati u organizmu, koliko bi bile učinkovite i koliko sigurne. Njegov razvoj predvodi Prehrambeno-biotehnološki fakultet u suradnji s tvrtkom In Silico.
No, predviđanja umjetne inteligencije tek treba provjeriti u laboratoriju. Taj dio projekta preuzima Institut Ruđer Bošković, odnosno tim pod vodstvom Marina Rojea. Znanstvenici će sintetizirati odabrane peptide i testirati njihovo djelovanje kako bi utvrdili potvrđuju li eksperimenti ono što je predvidjela umjetna inteligencija.
“Umjetna inteligencija može predložiti tisuće molekula koje prema računalnim modelima imaju zanimljiva biološka svojstva. Međutim, tek kada takvu molekulu sintetiziramo i ispitamo njezino djelovanje, možemo početi procjenjivati njezin stvarni potencijal”, kazao je Marin Roje i dodao: “Želimo utvrditi možemo li, polazeći od kemijskih rješenja koja je razvila priroda, osmisliti nove peptide koji će pokazati korisna biološka svojstva, uz što veću selektivnost i što manju toksičnost. Put od takvog rezultata do lijeka još je dug, ali upravo na toj eksperimentalnoj provjeri počinje ozbiljan razvoj terapijskog kandidata”.
Očuvanje bioraznolikosti
Projekt pritom vodi računa i o održivosti. Umjesto prikupljanja velikih količina otrova morskih organizama, znanstvenici će se osloniti na postojeće podatke kako bi uz pomoć umjetne inteligencije osmislili nove molekule, a zatim u laboratoriju sintetizirati samo najperspektivnije kandidate. Takav pristup podupire i znanstvena istraživanja i očuvanje morske bioraznolikosti.
Posebna vrijednost projekta nalazi se u povezivanju naprednih digitalnih metoda s biološkom raznolikošću Jadranskog mora. Znanstvenici će istraživati slabo poznate peptide iz otrova morskih organizama, osobito žarnjaka, uključujući meduze i srodne organizme. Projekt predviđa i znanstvenu suradnju s King’s College London, čija istraživačka ekspertiza i zbirke podataka o otrovima žarnjaka predstavljaju važnu podlogu za razvoj računalnog modela.
Tijekom projekta cilj je računalno generirati najmanje 2000 kandidata, od kojih će se odabrani najperspektivniji peptidi sintetizirati i eksperimentalno ispitati. Završni je cilj razviti funkcionalnu i validiranu platformu te identificirati molekule koje bi mogle biti osnova za daljnji pretklinički razvoj.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu