Kupci su i dalje cjenovno osjetljivi, kupnju planiraju promišljeno, tražeći najbolji omjer cijene i kvalitete, a na njihove odluke sve veći utjecaj imaju digitalni alati, pokazalo je istraživanje Hrvatske gospodarske komore (HGK) predstavljeno u petak.
Istraživanje je predstavljeno na 6. konferenciji o trgovini pod nazivom “Gdje i kako kupujemo?”, a pokazalo je da prosječni hrvatski potrošač za zadovoljenje svojih potreba obiđe u prosjeku 4,3 prodavaonice mjesečno, u kupovinu proizvoda široke potrošnje ide dva do tri puta tjedno, a trgovinu bira po blizini i cijenama te širini asortimana.
Direktorica Sektora za trgovinu HGK Maja Bogović je kazala kako trgovina prolazi kroz razdoblje ubrzanih promjena pod utjecajem digitalizacije, demografskih kretanja i novih očekivanja kupaca.
Istraživanje, kako je navela, potvrđuje da su kupci i dalje cjenovno osjetljivi te da kupnju planiraju promišljeno, tražeći najbolji omjer cijene i kvalitete. Na njihove odluke sve veći utjecaj imaju digitalni alati, koji im nude informacije i usporedbu ponuda, posebno kod kupnje u trgovačkim centrima koji i dalje imaju važnu ulogu u kupovnim navikama hrvatskih građana.
Istraživanje je među ostalim pokazalo kako su akcije i popusti najvažniji kriterij pri odabiru trgovačkog centra, s prosječnom ocjenom važnosti od 4,48 na ljestvici od 1 do 5, pri čemu su ženama još važniji nego muškarcima. Trgovačke centre 27 posto ispitanika posjećuje nekoliko puta mjesečno, 25 posto jednom mjesečno, a jednako toliko jednom tjedno ili češće. Najčešće se kupuje odjeća i obuća (67 posto) i proizvodi široke potrošnje (60 posto).
U posljednja tri mjeseca 67 posto ispitanika kupovalo je na internetu, među kojima je najviše građana mlađe dobi, a najmanje umirovljenika, članova manjih kućanstava te kućanstava s najnižim prihodima, do 800 eura.
Na internetu najviše kupuju građani Dalmacije, njih 74 posto, a najmanje oni iz središnje Hrvatske (54 posto).
Kupnja rabljene robe postaje sve češća potrošačka navika
Rezultati istraživanja su pokazali i kako kupnja rabljene robe postaje sve češća potrošačka navika – gotovo svaki šesti građanin u posljednja tri mjeseca kupovao je putem platforme za prodaju i razmjenu rabljene robe, najčešće proizvode manje vrijednosti.
Na konferenciji je predstavljena i analiza rezultata Državnog zavoda za statistiku (DZS) o rasporedu maloprodajnih kapaciteta u 2024. godini. Prema podacima iz analize, u Hrvatskoj u 2024. evidentirano je 21.298 prodavaonica s gotovo 4,8 milijuna četvornih metara prodajne površine, s oko 124 tisuće zaposlenih i ostvarenim godišnjim prometom od 28,6 milijardi eura s PDV-om.
Prosječna prodavaonica ima 224 četvorna metra prodajne površine, šest zaposlenih i godišnji promet od oko 1,3 milijuna eura. O značajnoj ulozi velikih poslovnih subjekata u hrvatskoj maloprodaji govori podatak da oni s 250 i više zaposlenih raspolažu s manje od 40 posto ukupnog broja prodavaonica, ali imaju dvije trećine ukupne prodajne površine te ostvaruju više od dvije trećine ukupnog prometa, navodi se.
Na jednu prodavaonicu u prosjeku dolazi 181,5 stanovnika, a četiri od deset prodavaonica nalazi se u Jadranskoj Hrvatskoj, koja ujedno ima i najveći broj prodavaonica u odnosu na broj stanovnika.
Predsjednik Udruženja trgovine HGK Zoran Mitreski je istaknuo kako trgovina povezuje proizvođače s milijunima kupaca, jedan je od najvećih poslodavaca u zemlji i prva osjeti svaku promjenu u kućnom budžetu.
“Već više od četiri godine sektor posluje uz izvanredne mjere ograničavanja cijena, uvedene u bitno drukčijim gospodarskim okolnostima. Vrijeme je za preispitivanje dosadašnjeg pristupa, pogotovo jer danas cijene hrane više ne pridonose inflaciji. Sektor je spreman s Vladom dogovoriti postupan i odgovoran izlazak iz ograničenja, vodeći računa o interesima potrošača i stabilnosti tržišta. Izvanredne mjere ne mogu biti trajna zamjena za tržišno natjecanje koje dugoročno najbolje štiti interese potrošača”, rekao je Mitreski.
Fokus investitora na projektima adaptacije
Osvrnuvši se na investicije u trgovini, Patrick Franolić iz tvrtke Spiller Farmer je kazao kako je trgovačka branša u zadnje dvije godine vrlo aktivna – više od 200 tisuća kvadrata se “dodalo” na području RH, u “retail” parkovima, “shopping” centrima i u gradovima.
Najveći porast u “retail” parkovima je sada pri kraju, planiraju se neki projekti van Zagreba i procjenjuje se da će u 2027. taj dio tržišta malo usporiti i da će se investitori fokusirati na nove projekte koji se odnose na adaptaciju i modernizaciju postojećih lokacija, istaknuo je.
Kazao je i da je gradnja velikih, novih “shopping” centara gotova jer su operativni troškovi u njima previsoki, napominjući kako je to bio jedan od glavnih razloga zašto je toliko “retail” parkova, osobito u manjim gradovima Hrvatske, otvoreno u zadnje tri do četiri godine.
Trgovci se, kako je naveo, u zadnje dvije godine fokusiraju više na profitabilnost nego na “čistu ekspanziju” te se najlošije i najneproduktivnije lokacije polako zatvaraju.
Na konferenciji je rečeno i kako će budući razvoj trgovačkih centara ovisiti o njihovoj sposobnosti prilagodbe promjenama životnih stilova i očekivanja potrošača, odnosno da se iz isključivo prodajnih prostora transformiraju u multifunkcionalna mjesta kupnje, usluga, zabave i društvenih okupljanja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu