EN DE
Poslovni vikend
Slom čovjeka koji je slovio za rock zvijezdu tech sektora

Uspon i pad čip imperatora. I velika globalna igra u pozadini

Tko je bio čovjek na čelu Nvidije, tvrtke u središtu velike AI utrke između SAD-a i Kine?

Autor: Siniša Malus
19. studeni 2026. u 22:01
Foto: EDGAR SU

Činilo se da Jensen Huang, poznat po tome što na događaje za dioničare dolazi odjeven u crnu kožnu jaknu, ima sve. “Udvarali” su mu se čelnici i iz SAD-a i iz Kine, investitori su ga obožavali, a slovio je i kao odan obiteljski čovjek. No, njegov životni stil nalik onome rock-zvijezde na kraju je doveo do njegove ostavke.

Ovaj 63-godišnjak u braku je još od 1985. godine, davno prije osnivanja Nvidije – tvrtke koja ga je vinula u zvijezde tehnološkog svijeta.

Utjelovljenje američkog sna

Poznat je kao radoholičar i zahtjevan menadžer koji je postavljao visoke standarde svojim suradnicima, među kojima su bila i njegova vlastita djeca, koja su unutar tvrtke napredovala na više položaje. Ipak, u posljednja dva tjedna njegov osobni ugled doživio je strmoglavi pad, a sve zbog ljubavnih afera koje bacaju sumnju na njegovu usredotočenost i sposobnost prosuđivanja.

Podnio je ostavku nakon što su u kratkom razmaku otkrivene dvije afere. Vijest o prvoj – vezi s poslovnom ženom za koju se tvrdi da je kineska špijunka – odjeknula je svijetom i izazvala zabrinutost među investitorima. U srijedu su uslijedile informacije da je ovaj tehnološki čelnik imao aferu i s kolegicom iz Nvidije. Njegov odlazak unosi nesigurnost na globalno tržište dionica, koje je ionako već bilo uzdrmano posljednjih tjedana.

Nvidia je ključna karika u američkoj utrci s Kinom za tehnološku prevlast. Huang možda nije toliko općepoznato ime kao Elon Musk ili Mark Zuckerberg, no njegova uloga u tehnološkoj industriji – osobito u kontekstu naglog razvoja umjetne inteligencije u posljednje tri godine – mogla bi se pokazati još značajnijom. Nvidia dominira tržištem mikročipova koji pokreću tu novu tehnologiju.

Trumpova administracija suočava se i s pitanjima zašto je tvrtka Alice Huang, Megaspeed, pošteđena stavljanja na američku crnu listu

Tvrtka, čija se vrijednost, unatoč nedavnim događajima, i dalje procjenjuje na gotovo četiri bilijuna dolara, nalazi se u središtu utrke u području umjetne inteligencije između SAD-a i Kine – dviju svjetskih tehnoloških i gospodarskih velesila. Huang je uživao pristup najvišim političkim krugovima u neviđenim razmjerima, a željeli su mu se približiti i američki predsjednik Donald Trump i kineski Xi Jinping. Njegov izvanredan uspon na vrh struke donio mu je nadimak “Taylor Swift tehnološkog sektora”, a prema Bloombergovu indeksu milijardera (Bloomberg Billionaires Index), stekao je bogatstvo procijenjeno na 145 milijardi dolara.

Iako je prepoznatljiv po tome što uvijek nosi crnu odjeću i što prezentacijama za investitore pristupa na razigran način, Huang se godinama trudio prikazati kao obiteljski čovjek – netko tko utjelovljuje “američki san”. Rođen je na Tajvanu 1963. godine, a kada mu je bilo devet godina s obitelji se preselio na zapadnu obalu SAD-a. Diplomirao je elektrotehniku na Državnom sveučilištu u Oregonu (Oregon State University), a potom magistrirao u istom području na Sveučilištu Stanford. Tijekom studija upoznao je svoju suprugu, Lori Mills. Bili su partneri u laboratoriju, a vjenčali su se 1985. godine, osam godina prije nego što je Huang osnovao tvrtku Nvidia. Imaju dvoje djece, Madison i Spencera, koji danas obnašaju visoke dužnosti u Nvidiji.

Tvrtka je isprva bila ključni dobavljač računalnih čipova i sklopova za videoigre, no poslije se proširila u novom smjeru. Danas proizvodi ključne procesorske čipove koji pokreću brzorastuću tehnologiju umjetne inteligencije (AI). Huang umjetnu inteligenciju naziva “novom industrijskom revolucijom”, usporedivom s pojavom električne energije. Nvidia je druga najvrednija tvrtka na svijetu, a među njezinim su klijentima najveće svjetske korporacije – Google, Meta, Amazon, Microsoft, SpaceX, Tesla, OpenAI i Anthropic – koje ulažu golema sredstva u njezine proizvode.

Stoga ne čudi što je na nedavnom samitu o umjetnoj inteligenciji u Bijeloj kući Huang, uz Elona Muska, odabran iz skupine od 42 sudionika da stoji pokraj predsjednika; riječ je o dvojici ljudi s kojima Trump, kako je poznato, njeguje vrlo bliske odnose.

“Jensen Huang je tehnološki vizionar u rangu Stevea Jobsa”, izjavio je za BBC Stephen Witt, autor Huangove biografije pod naslovom “Thinking Machine”, aludirajući pritom na pokojnog čelnika Applea. Dodao je kako je upravo Huang zaslužan za stvaranje hardvera za umjetnu inteligenciju kakav danas poznajemo. Opisao ga je kao “zahtjevnog” šefa koji “svoje ljude doista gura do krajnjih granica”. Iako je bivši izvršni direktor Nvidije “iznimno briljantan” i “vrhunski računalni stručnjak”, kod njega su, prema Wittovim riječima, prisutni i “određena doza arogancije” te “određena razina samoobmane”.

Witt je dodao kako se Huang silno trudio prikazati kao obiteljski čovjek, što mu je bilo “iznimno važno”. “Hvali svoju suprugu i govori o njoj na vrlo pohvalan način”, dodao je Witt. “Posljedice ovakvih događaja bile bi teške za svaku obitelj. No, za nekoga tko je uložio toliko truda u izgradnju imidža obiteljskog čovjeka i tko je vrlo blizak sa svojom djecom, situacija je posebno teška.”

Prvi izvještaji pojavili su se 29. listopada u New York Timesu, navodeći da je Huang bio u vezi s Alice Huang. Američki dužnosnici tvrde da je ta poslovna žena, povezana s tvrtkom Megaspeed sa sjedištem u Singapuru, zapravo suradnica kineske obavještajne službe. Nakon otkrića prve afere, Huang je priznao da je bio “nevjeran” svojoj supruzi te se ispričao što je povrijedio njihovu obitelj.

Trump, kao i drugi čelnici u industriji umjetne inteligencije, isprva su podržali Huangov ostanak na čelu Nvidije. Američki predsjednik opisao ga je kao “časnog” čovjeka.

Huang je podnio ostavku nakon što su u kratkom razmaku otkrivene dvije afere, a njegov odlazak unosi nesigurnost na globalno tržište dionica, koje je ionako već bilo uzdrmano posljednjih tjedana/Rick Wilking

Duga povijest špijunaže

Međutim, vijest o drugoj aferi – s Kimberly Powell, potpredsjednicom za zdravstveni sektor koja u Nvidiji radi već 18 godina – potaknula je sastanak Upravnog odbora, nakon čega je objavljeno da Huang odstupa s dužnosti. Nakon te vijesti Trump je izjavio da je Huang obavio “fantastičan posao” te predložio Tima Cooka iz Applea kao prikladnu zamjenu na čelu Nvidije.

Optužbe da je Kina provela visokoprofilnu obavještajnu operaciju protiv Huanga imale su globalne posljedice za tržište i tehnološku industriju; indeks Nasdaq pao je za četiri posto odmah nakon Huangove ostavke, a Nvidia je ovog tjedna izgubila stotine milijardi dolara tržišne vrijednosti. Ipak, sigurnosni stručnjaci kažu da iako je utjecaj ove operacije jedinstven, taktike i ciljevi nisu.

Silicijska dolina, prepuna nevjerojatno vrijednog intelektualnog vlasništva i poslovnih tajni, dugo je bila poželjna meta za strane špijunske operacije. Tijekom hladnog rata, sovjetski agenti desetljećima su pokušavali ukrasti tehnološke tajne od američkih kompanija, uključujući velike proizvođače čipova, koristeći složenu mrežu međunarodne špijunaže.

Tijekom 1970-ih i 80-ih sovjetski obavještajni časnici djelovali su iz ruskog konzulata u San Franciscu dok su provodili špijunske operacije, prema riječima bivšeg specijalnog agenta FBI-a Ricka Smitha, koji je proveo više od dva desetljeća u području zaljeva San Francisca radeći u kontraobavještajnoj službi. Američki dužnosnici u to su vrijeme procijenili da je Kremlj mobilizirao tisuće špijuna u zemlji s namjerom krađe intelektualnog vlasništva i pomoći Sovjetskom Savezu da kopira američku tehnologiju koju sami nisu mogli proizvesti.

“Pristup našoj naprednoj tehnologiji i dalje im je glavni prioritet”, upozorio je direktor CIA-e William Casey 1985. godine, piše Guardian. Druge zemlje i strani državljani također su pokrenuli vlastite korporativne špijunske operacije. Sjevernokorejski špijuni osnovali su dva poduzeća u SAD-u s namjerom širenja zlonamjernog softvera kako bi zarazili programere kriptovaluta, izvijestili su Reuters i tvrtke za kibernetičku sigurnost prošle godine. U listopadu su američke vlasti uhitile saudijskog državljanina optuženog za postavljanje sofisticiranog uređaja za prisluškivanje u sjedište OpenAI-a.

Međutim, posljednjih godina kineska vlada prednjači u optužbama za sustavnu krađu tehnologije i intelektualnog vlasništva od američkih tvrtki.

Afera s Alice Huang, koju američki dužnosnici povezuju s kineskom obavještajnom službom, te naknadno otkriće veze s Nvidijinom potpredsjednicom Kimberly Powell doveli su do ostavke čelnika Nvidije/Reuters

Sheme poput ‘honeypota’

Izvješće neprofitne organizacije Centar za strateške i međunarodne studije otkrilo je najmanje 224 incidenta kineske špijunaže u SAD-u između 2000. i 2022. godine, pri čemu je više od polovice zavjera bilo usmjereno na krađu komercijalnih tehnologija. U siječnju je savezna porota u Kaliforniji osudila bivšeg Googleova inženjera zbog krađe povjerljivih informacija tvrtke u korist kineske vlade.

Neke operacije povezane s Kinom čak su uključivale sheme poput “honeypota”, u kojima je osumnjičeni špijun uspostavljao osobne ili intimne veze s političarima i rukovoditeljima. Washington Post je u kolovozu dobio deklasificirane dokumente FBI-a koji su pokazali da je bivši kalifornijski kongresmen Eric Swalwell priznao da se “povremeno susretao” s osumnjičenom kineskom operativkom Christine Fang. Međutim, navodna kineska operacija u koju je bio uključen Huang privukla je posebnu pozornost sigurnosnih stručnjaka i zbog iznimno visokopozicionirane mete i zbog svog očiglednog uspjeha.

Huang je prvi put viđen s Alice Huang, kineskom direktoricom koja je vodila singapursku tvrtku za podatkovne centre Megaspeed, krajem 2023. godine. Njih dvoje bili su zajedno u baru na Tajvanu 2024. i ponovno na konferenciji 2025., do kada je američko ministarstvo trgovine već istraživalo je li Megaspeed preusmjeravao AI čipove u Kinu kršeći kontrole izvoza. U proljeće ove godine državni tajnik Marco Rubio nadgledao je tajni memorandum u kojem se navodi da je izvršni direktor Nvidije bio u vezi s osumnjičenom kineskom špijunkom na temelju elektroničkog nadzora Alice Huang, piše New York Times. Huangov odnos s Alice Huang u konačnici je, čini se, pomogao olakšati transfer naprednih Nvidijinih čipova vrijednih milijarde dolara u Kinu.

“Za nas Amerikance to je loša vijest, ali impresioniran sam njihovim vještinama”, rekao je Smith, bivši dužnosnik FBI-jeve kontraobavještajne službe. “Kakva meta i sjajan posao Kineza.”

Huang nije bio samo na čelu onoga što je nekoć bila najvrjednija tvrtka na svijetu, već i bliski saveznik Donalda Trumpa koji je pratio predsjednika na večerama u Bijeloj kući i na njegovu službenom državnom posjetu Kini. Huang je bio utjecajan glas u tehnološkoj politici, posebno u pitanjima kontrole izvoza i modela umjetne inteligencije otvorenog koda, iako nije jasno je li njegova izvanbračna veza imala ikakvog utjecaja na njegove stavove. Trump je podržao Huanga nakon skandala, nazivajući ga “časnim čovjekom”.

Trumpova administracija također se suočava s pitanjima zašto je tvrtka Alice Huang, Megaspeed, pošteđena stavljanja na popis kompanija koje predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti, izvijestio je Axios, unatoč obavještajnim podacima koji su upućivali na probleme s tom tvrtkom. Američki ministar trgovine Howard Lutnick pod pritiskom je da podnese ostavku zbog percipirane neaktivnosti u slučaju Megaspeeda.

Nvidia je u međuvremenu objavila da je angažirala vodeću američku odvjetničku tvrtku za provedbu istrage o Huangovu odnosu s osumnjičenom špijunkom, dok je Trump izjavio da će FBI pokrenuti vlastitu istragu o aferi. Huang je pristao svjedočiti pred Kongresom i sada se suočava s tužbom u Kaliforniji u kojoj ga se optužuje za obmanjivanje dioničara.

Posljednjih godina kineska vlada prednjači u sustavnoj krađi tehnologije i intelektualnog vlasništva od američkih tvrtki

Kako bi se obranile od vala korporativne špijunaže i kampanja stranog utjecaja, mnoge su se korporacije okrenule agencijama za obavještajne poslove i procjenu prijetnji kako bi ojačale svoju sigurnost, a nekoliko njih ističe da očekuju veću potražnju za svojim uslugama nakon skandala s Nvidijom. Te agencije održavaju obuke i provode istrage o tome što tvrtku čini ranjivom, često se fokusirajući na ljudski faktor sigurnosti.

“Svi misle da to izgleda kao u Hollywoodu – uređaji za prikriveni ulazak i prisluškivanje, bube i lokatori”, rekao je Eduardo Jany, voditelj globalne sigurnosti jedne velike američke korporacije. “No, ovdje se puno više radi o socijalnom inženjeringu.”

Zlonamjerni akteri tražit će zaposlenike na utjecajnim pozicijama ili one s pristupom vrijednim informacijama, često koristeći javno dostupne podatke s društvenih mreža i od posrednika podataka kako bi doznali njihove osobne podatke i izradili ciljane planove. Zaposlenik s problemom ovisnosti o drogama ili kockanju pruža jedan put za iskorištavanje, navode stručnjaci, dok zaposlenik koji je usamljen i traži društvo nudi drugu vrstu ranjivosti. Pokušaji korporativne špijunaže često se odvijaju pod krinkom poslovnih prilika, kao što je potencijalno bio slučaj s Nvidijom i Huangom, pri čemu se špijuni predstavljaju kao kolege iz tehnološkog sektora ili financijeri.

“Traže jednostavan pristup, blizinu na konferencijama i izgradnju odnosa s kupcima”, rekao je Jany. “Približavaju se našim rukovoditeljima na raznim događajima i sajmovima ili im čak obećavaju ulaganja.”

Korporacije ponekad unajmljuju vanjske stručnjake za takozvano penetracijsko testiranje kako bi provjerile slabe točke u svojoj sigurnosti, što uključuje simulirane napade za otkrivanje stvarnih ranjivosti. Jedan stručnjak za sigurnost opisao je primjer svoje tvrtke koja prati zaposlenika do parkirališta trgovine mješovitom robom kako bi ušla u njegov automobil i uzela službenu iskaznicu ostavljenu da visi s retrovizora.

Sugovornici ističu da je rad s rukovoditeljima na najvišim pozicijama, poput Huanga, obično jedinstven izazov za sigurnosne konzultante. Najviše vodstvo u tvrtkama ima daleko veću autonomiju i ovlasti od prosječnog zaposlenika, što podređenima otežava suočavanje s njima zbog nedoličnog ponašanja ili potencijalnih rizika.

Tko je sve znao?

Izvršni direktori također mogu burno reagirati na sugestiju da su pogriješili pa konzultanti moraju vrlo obazrivo pristupiti ideji da njihovi osobni odnosi možda nisu onakvi kakvima se čine. “To su iznimno pametni, uspješni ljudi i ne želite ostaviti dojam da im govorite kako se ne znaju ponašati ili da nisu dovoljno pronicljivi da shvate da ih netko iskorištava”, rekao je Brian Stephens, predsjednik odjela za savjetovanje o sigurnosnim rizicima u konzultantskoj kući za izvršne direktore Teneo.

Rukovoditelji se također znaju braniti tvrdnjom da nisu dovoljno važni da bi bili meta ili da je sve o njima ionako već javno. “To je obrambeni mehanizam protiv spoznaje da će morati promijeniti svoj način života”, rekla je Elizabeth Buckley, voditeljica kibernetičkih i tehničkih rješenja u Teneu.

Osim edukacije osoblja o zaštiti od iskorištavanja, stručnjaci za sigurnost i rizike naglašavaju da tvrtke trebaju pouzdane mehanizme za prijavu zabrinutosti zbog nedoličnog ponašanja ili vanjskih prijetnji. Jedno od ključnih pitanja s kojima se sada suočava Nvidia je tko je unutar tvrtke znao za Huangove veze i jesu li interno izražene ikakve sumnje. Nekoliko stručnjaka za korporativnu sigurnost izjavilo je kako je nezamislivo da nitko u Nvidiji nije pratio gdje se izvršni direktor kreće i s kim se sastaje, osobito na putovanjima u inozemstvo.

No, unatoč svim protokolima obuke, nadzora i sigurnosti koje kompanije mogu uvesti, stručnjaci zaključuju da nijedna zaštitna mjera ne može u potpunosti zamijeniti osobnu prosudbu. Dok će nadolazeće istrage pokušati odgovoriti na pitanje što je pošlo po zlu u Nvidiji i dovelo do trenutačne krize, Huangov pad isključivo je njegova vlastita odgovornost.

“Jensen Huang ovdje je izgubio razum. Ali, to se često događa u romantičnim vezama”, zaključio je Smith, bivši agent kontraobavještajne službe.

Autor: Siniša Malus
19. studeni 2026. u 22:01
Podijeli članak —