EN DE

Hrana blago pojeftinila unatoč skupim energentima. Koliko će stabilnost trajati?

Autor: Edita Vlahović Žuvela
18. studeni 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Rast cijena energije nije se do sada u većoj mjeri prelio na maloprodajne cijene hrane u Hrvatskoj, kaže konzultantica za poljoprivredno-prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić/Davorin Višnjić/PIXSELL

Pad cijena pojedine sirovine ne jamči i njezino razmjerno pojeftinjenje.

Hrana i bezalkoholna pića u Hrvatskoj u listopadu su bili blago jeftiniji nego godinu prije, iako je energija poskupjela više od 20 posto. Razilaženje tih cijena pokazuje da se energetski udar zasad nije snažnije prenio na prehrambenu košaricu.

Povoljnije cijene dijela sirovina, stabilna opskrba i konkurencija ublažavaju rast troškova, a veća osjetljivost kupaca na cijene može dodatno ograničavati prostor za nova poskupljenja. No troškovi energije, gnojiva i prijevoza nisu nestali, pa ostaje pitanje koliko će sadašnja stabilnost potrajati.

Što je ublažilo energetski udar

Hrana i bezalkoholna pića u listopadu su bili 0,4 posto jeftiniji nego u istom mjesecu prošle godine, dok su ukupne potrošačke cijene porasle 4,9 posto. Energija je istodobno poskupjela 20,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Hrana tako trenutačno blago ublažava ukupnu inflaciju, ali malo godišnje pojeftinjenje ne poništava prethodne godine rasta cijena niti znači da je svaki proizvod jeftiniji.

“Rast cijena energije nije se do sada u većoj mjeri prelio na maloprodajne cijene hrane u Hrvatskoj”, kaže konzultantica za poljoprivredno-prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić. Stabilizacija je, dodaje, vidljiva od ljeta pa se ne može govoriti samo o povoljnom rezultatu jednog mjeseca. Zasad ne vidi pokazatelje novog općeg vala poskupljenja hrane, ali upozorava na mogućnost naknadnog prijenosa dijela troškova.

Ivica Brkljača, ekonomski analitičar

Na godišnjoj razini svjetske cijene hrane ipak su i dalje 5,9 posto više nego u listopadu prošle godine

Blažić objašnjava da na ublažavanje energetskog udara upućuju relativno stabilna opskrba hranom, kretanja na međunarodnim tržištima poljoprivrednih sirovina i tržišna konkurencija. Većina cijena poljoprivrednih sirovina u drugom tromjesečju bila je niža nego godinu prije, uz iznimku ulja i uljarica. To je dijelu prehrambenog sektora olakšalo podnošenje skuplje energije, prerade i distribucije.

Ipak, Blažić upozorava da troškovni pritisci nisu nestali. Uz energiju, gnojiva, prijevoz i preradu, ovogodišnja suša dodatno je utjecala na proizvodnju pojedinih poljoprivrednih kultura. Dio tih pritisaka može se s odgodom prenijeti na maloprodajne cijene.

Promjene troškova pritom se ne prenose automatski na police. Na konačne cijene utječu međunarodna ponuda, ugovori, zalihe i konkurencija. Jednako kao što energetski šok ne mora odmah izazvati poskupljenje gotovog proizvoda, ni pad cijene pojedine sirovine ne jamči njegovo razmjerno pojeftinjenje.

Kruh i pekarski proizvodi dobar su primjer tog odnosa. Pšenica čini samo dio njihove cijene, dok znatan utjecaj imaju energija, rad, prerada i distribucija. Stoga povoljnija nabava žitarica može ublažiti ostale pritiske, a da se pritom ne otvori jednak prostor za snižavanje prodajnih cijena.

Ni međunarodna tržišta ne šalju jedinstvenu poruku. Ekonomski analitičar Ivica Brkljača navodi da je FAO-ov indeks svjetskih cijena hrane u listopadu pao 1,2 posto u odnosu na rujan. “Na godišnjoj razini svjetske cijene hrane ipak su i dalje 5,9 posto više nego u listopadu prošle godine”, ističe Brkljača u analizi objavljenoj na Ekonomskom labu.

Razlike među skupinama još su izraženije. Prema podacima koje izdvaja Brkljača, svjetske cijene mliječnih proizvoda godišnje su pale 16,9 posto, dok su žitarice poskupjele 12,6 posto, a biljna ulja 17,6 posto. Riječ je o međunarodnim cijenama prehrambenih sirovina, koje se ne mogu izravno izjednačiti s maloprodajnim cijenama u Hrvatskoj, ali pokazuju različite pritiske s kojima se proizvođači suočavaju.

12,6

posto poskupjele su žitarice, a biljna ulja 17,6 posto

Blažić najviše prostora za ublažavanje rasta troškova vidi kod dijela mliječnih proizvoda, svinjskog i peradskog mesa te djelomično proizvoda od žitarica. Veći rizici postoje kod proizvoda koji zahtijevaju mnogo energije za hlađenje, zamrzavanje i toplinsku obradu. Osjetljivi su i svježe voće i povrće, zbog vremenskih prilika te troškova prijevoza i skladištenja.

Uz troškove, na cijene utječe i ponašanje potrošača. Nakon velikih poskupljenja prethodnih godina kupci su, ocjenjuje Blažić, postali znatno osjetljiviji na cijene. Više traže akcijske ponude i biraju povoljnije trgovačke marke, što također može ograničavati prostor proizvođačima i trgovcima za nova povećanja cijena.

To ipak ne znači da građani općenito kupuju manje hrane. Blažić ističe da službeni podaci o realnom prometu trgovine hranom ne pokazuju opći pad potrošnje. Promjene se više vide u načinu kupnje. Hrana je osnovna potreba pa se kućanstva rastu cijena prilagođavaju izborom proizvoda i mjesta kupnje, uz znatno manju mogućnost odustajanja nego kod drugih roba.

Troškovi koji mogu stići

Guverner HNB-a Ante Žigman očekuje da će ukupna inflacija u Hrvatskoj tijekom 2027. usporiti na približno tri posto, uz veliku ovisnost o geopolitičkim zbivanjima i energentima. Govoreći o hrani, poručio je da zasad nema pokazatelja koji bi trebali izazivati zabrinutost, iako klimatske okolnosti mogu potaknuti rast cijena.

Usporavanje ukupne inflacije, međutim, može se dogoditi istodobno s ubrzavanjem rasta cijena hrane. Europska središnja banka u rujanskim projekcijama očekuje da godišnja inflacija hrane u europodručju dosegne 3,4 posto u trećem tromjesečju 2027., prije kasnijeg smanjivanja. Razlozi su postupno prelijevanje ranijih povećanja cijena energije i nepovoljne vremenske prilike. To je prognoza za europodručje, a ne zasebna procjena za Hrvatsku.

Blažić među rizicima izdvaja kukuruz, važan za troškove stočne hrane. Europska komisija procjenjuje da će njegova proizvodnja u EU-u u sezoni 2026./27. biti 20 posto ispod petogodišnjeg prosjeka. Skuplja stočna hrana može povećati troškove proizvodnje mesa, mlijeka i jaja. Visoke cijene gnojiva mogu pak utjecati i na odluke poljoprivrednika o intenzitetu proizvodnje, a time i na buduće prinose.

“Veći je rizik selektivnog rasta cijena pojedinih proizvoda nego istodobnog poskupljenja cijele prehrambene košarice”, zaključuje Blažić. Sadašnja stabilnost mogla bi se nastaviti i tijekom dijela 2027., ali uz znatne razlike među proizvodima. Čak i uz nizak prosječan rast cijena hrane, poskupljenje pojedinih osnovnih namirnica može osjetno opteretiti kućni proračun.

Autor: Edita Vlahović Žuvela
18. studeni 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati